Hidroelektrana na Kvarneru 'dobit će' novih 50 godina: Sprema se opsežna rekonstrukcija sustava iz 60-tih

HE Rijeka je visokotlačna derivacijska hidroelektrana s protočnim radom i satnom akumulacijom. Smještena je na rijeci Rječini, koristi se kao protočno postrojenje snage za elektroenergetski sustav Hrvatske. Pogon pušten u rad 1968. godine snage 36,8 megavata nakon više od pola stoljeća rada treba u rekonstrukciju od milijun i pol eura, da bi dobio novih 50 godina 'života'.

Aktivna više od pola stoljeća

Upravo u razdoblju šezdesetih kada se u Hrvatskoj dogodio veliki zamah izgradnje većih sustava hidroelektrana, izgrađena je i HE Rijeka. Podignuta na Rječini 1968., s primarnom svrhom proizvodnje električne energije hidropotencijala, do danas djeluje skoro 60 godina. 

Ipak, nakon više od 58 godina rada i proizvedenih preko četiri teravatasata električne energije, velik dio opreme i postrojenja treba zamjenu. Novom rekonstrukcijom od 1,5 milijuna eura, HEP namjerava produljiti životni vijek elektrane za još pola stoljeća, povećati snagu i učinkovitost sustava te osigurati pouzdaniju proizvodnju električne energije. 

Prema projektu, u planu je obnova praktički cijelog hidroenergetskog sustava, od ulazne građevine na brani Valići, dovodnog tunela i vodne te zasunske komore na Katarini, preko tlačnog cjevovoda - do podzemne strojarnice u središtu Rijeke i odvodnog tunela. Zahvat uključuje zamjenu turbina, generatora, turbinske regulacije, predturbinskih zatvarača i bloktransformatora, kao i modernizaciju upravljačkih, zaštitnih i pomoćnih sustava. Obnovit će se i sustavi hlađenja, drenaže, komprimiranog zraka, ventilacije, klimatizacije, napajanja električnom energijom te protupožarne zaštite.

Ozbiljna obnova u dvije etape

Rekonstrukcija je podijeljena u dvije faze kako bi elektrana tijekom radova mogla nastaviti proizvoditi električnu energiju. U prvoj fazi obnovit će se prvi agregat, odnosno njegova turbina, generator, regulacija, pripadajuća oprema i bloktransformator. Istodobno će se modernizirati zajednički i pomoćni sustavi elektrane, urediti strojarnica i opremiti novo rezervno upravljačko mjesto. Dok se bude radilo na prvom agregatu, drugi će ostati u pogonu. Nakon završetka radova i puštanja prvog agregata u redovan rad, započet će druga faza - rekonstrukcija drugog agregata. Tada će prvi preuzeti proizvodnju.

Takav pristup trebao bi omogućiti da elektrana ne bude potpuno izvan pogona tijekom radova. Svaka faza nakon završetka mora proći tehnički pregled i dobiti uporabnu dozvolu.

Jedan od važnijih ciljeva jest povećanje instalirane snage generatora, navedeno je u dokumentaciji. Umjesto postojećih generatora snage 23 megavolta-ampera svaki, planira se ugradnja dvaju generatora snage 25,5 megavolta-ampera. Predviđena je i prilagodba turbina i pripadajuće opreme kako bi se povećao instalirani protok i bolje iskoristio raspoloživi dotok vode Rječine. Očekuje se veća učinkovitost proizvodnje, osobito u razdobljima većih dotoka. Elektrana danas ostvaruje prosječnu godišnju proizvodnju od oko 85 gigavata-sati, a više od 75 posto proizvodnje ostvaruje tijekom zimskih mjeseci, čitamo u projektnoj dokumentaciji.

Nekoliko godina star idejni projekt

U dokumentaciji stoji i da je HEP idejni projekt rekonstrukcije izradio 2022. godine, a lokacijsku dozvolu ishodio je 2023. Projektna dokumentacija koja se sada priprema obuhvaća izradu glavnih projekata za obje faze, potrebnih elaborata, tehničkih podloga i troškovnika, kao i dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. Konačno tehničko rješenje mora obuhvatiti i uskladiti postojeću opremu te sustave koji nisu predmet zamjene.

Rekonstruirana HE Rijeka trebala bi zadržati važnu ulogu u elektroenergetskom sustavu, ne samo proizvodnjom električne energije nego i pružanjem pomoćnih usluga poput crnog starta i otočnog rada, što je posebno značajno zbog njezina položaja u samom gradu Rijeci.

Radovi na HE Rijeka | Foto: HE Rijeka