O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Samo 11 stanova jarunske zgrade, od njih ukupno 31, moći se koristiti dizalo i to s pomoću posebne kartice | foto: Unsplash
Naime, cijela situacija oko ugradnje dizala u stambenoj zgradi na Jarunu traje već nekoliko godina, uključujući brojne sastanke i pregovore jer pojedini stanari ne žele sudjelovati u troškovima s obzirom na to da im dizalo nije potrebno. Ipak, nakon svega pronađen je zajednički jezik te je odlučeno da će dizalo koristiti i plaćati samo određeni dio stanar koji to žele i to s pomoću posebne kartice koja omogućava ulazak u dizalo te njegovo pokretanje, prenosi portal Večernji list.
Da stvar bude neobičnija, dizalo se nije moglo ugraditi bez suglasnosti barem 51 posto stanara i to samo zbog činjenice da je među susjedima i jedna osoba s invaliditetom, ističe jedan od ukupno jedanaest suvlasnika lifta. U suprotnom bilo bi potrebno dobiti suglasnost svih stanara zgrade, a u ovom slučaju suglasnost također nije podrazumijevala plaćanje. Štoviše, nakon prvotnih 17 suglasnosti koje su uključivale i plaćanje, odnosno korištenje lifta, broj je pao na 11.
U stambenoj zgradi u Ulici Antuna Stipančića 26 na Jarunu ovih se dana radi na realizaciji dizala, ali pod vrlo specifičnim okolnostima. Naime, u to dizalo neće moći ući bilo tko, već samo oni koji sudjeluju troškovima njegova postavljanja. Jarunska stambena zgrada ima 31 stan, a dizalo će koristiti njih samo 11 koji se većinom nalaze na višim katovima, izjavio je predstavnik suvlasnika dizala Darko Ožvald za Večernji list, koji je još 2017. godine pokrenuo inicijativu za ugradnju dizala. Dodaje da će svi korisnici imati posebnu karticu koju će morati prisloniti da bi mogli ući u dizalo, a kartica će također pokretati dizalo.
Štoviše, prema Ožvaldovim riječima, dizalo u vrijednosti od 390 tisuća kuna četiri su suvlasnika odmah u cijelosti platitili, odnosno svoj su dio podmirili, a za preostalih sedam, prema ugovoru koji je potpisan s Gradskim stambeno-komunalnim gospodarstvom, iznos kredita će biti nadodan na iznos njihove mjesečne pričuve.
Dizalo će moći primiti četvero ljudi te će se zaustavljati između katova, odnosno na podiju koji dijeli prvi i drugi, drugi i treći te treći i četvrti kat, a stanari će odatle do svojih stanova morati koristiti stube prema gore ili dolje. Spomenuta zgrada ima, među ostalim, nekoliko umirovljenika kojima je teško nositi, primjerice, namirnice sve do viših katova, a u zgradi živi i jedna osoba s invliditetom.
Upravo se zbog toga o ugradnji dizala raspravlja već dugi niz godina, a relizacija ovog pothvata nikako nije bila jednostavna stvar, navodi Ožvald. Upravo je on, kao inicijator cijele priče, održavao sa susjedima brojne sastanke, potom pripremao prezentacije o tome zašto je dizalo dobra stvar ne samo za udobnost života već i za cijenu stanova u zgradi, ubacivao ankete u kasliće i sl. pothvate.
– Dizalo nismo mogli ugraditi bez suglasnosti barem 51 posto suvlasnika, s obzirom na to da je jedan od susjeda osoba s invaliditetom. U suprotnom, potrebno bi bilo dobiti potpis baš svakog od 31 vlasnika stana u zgradi. Na kraju je suglasnost za ugradnju dizala potpisalo oko 58-60 posto. Mogli smo ići dalje, no kako neki iznajmljuju stan i nisu htjeli dolaziti samo radi toga, nismo, naglašava Ožvald.
Veliki broj stanara u početku nije htio dati svoju suglasnost za dizalo, misleći da to podrazumijeva i sudjelovanje u troškovima za nešto što im nije prijeko potrebno. Međutim, kada je stanarima objašnjeno da suglasnost za ugradnju dizala ne znači da će ga ujedo morati platiti, cijeli postupak je išao puno brže. Naime, neki stanari su za davanje suglasnosti bili motivirani dobrosusjedskim odnosima, druge je ohrabrila činjenica da će im zbog toga vjerojatno izuzetno porasti cijena stana odluče li ga jednog dana prodati ili iznajmiti, dok su treći jasno bili oni kojima je dizalo zapravo potrebno.
Zvjezdana Špacir Prskalo, jedna od stanarki jarunske zgrada, za Večernji list govori da je potpisala suglasnost jer živi s ljudima kojima je dizalo nužno, kao i da se svi susjedi moraju međusobno podržati i pomagati jedni drugima. Druga stanarka Ana Ledinski pak je pristala na davanje suglasnosti jer se, smatra ona, i njoj u prizemlju jednog dana nešto može dogoditi.
Ipak, stvari nisu išle toliko glatko jer su neki od stanara koji su pristali sudjelovati u troškovima ugradnje dizala, na kraju odlučili odustati. U početku je na financiranje dizala pristalo njih 17, da bi se nakon toga broj smanjio na 14 te konačno na samo 11 od, podsjetimo, ukupno 31 stana u zgradi. Osim toga, susjedi su pokušali dobiti sredstva iz fondova Europske unije, ali to im nije pošlo za rukom jer nije bilo otvorenih natječaja. Nakon konačno dobivenih suglasnosti 11 suvlasnika, krenulo se u izradu projektne dokumentacije i pronalazak pravog dizala za zgradu.
Predstavnik suvlasnika dizala Ožvald objašnjava da je zbog dimenzija ulaza zgrade bilo potrebno pronaći proizvođača koji će raditi dizalo po mjeri, međutim, ni to nije bilo tako jednostavno. Posljednji korak prije samih radova bio je dogovor s Gradskim stambeno-komunalnim gospodarstvu oko kreditiranja, a sve do konačnog rješenja stanari su čekali puna četiri mjeseca.
Stanari nisu zadovoljni s tom situacijom oko kreditiranja upravo zbog toga što su se GSKG-u javili još u studenom prošle godine i zvali ih jako puno puta, a tek su u ožujku ove godine konačno dogovorili kredit, ističe Ožvald. Tek nakon toga su mogli krenuti s radovima koji također idu vrlo sporo, ali bi trebali biti dovršeni u sljedećih nekoliko mjeseci, čime će dizalo biti spremno za upotrebu. Podjetimo, dizalo će moći koristiti ograničeni broj korisnika koji sudjeluju u troškovima njegove ugradnje i to s posebnom karticom koja će omogućiti ulaz u dizalo, kao i njegovo pokretanje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 16 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 16 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 16 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 16 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026