Arhitekt Branko Kincl o obnovi: 'Jedna od temeljnih grešaka je zapostavljanje arhitekata'

Potres u Zagrebu prije točno tri godine značajno je izmijenio lice centra grada. Obnova do sada nije pokazala značajne rezultate, još uvijek nije izgrađena nijedna zamjenska kuća, a gradnja kulturnih i ostalih javnih zgrada je usporena. Arhitekt Branko Kincl smatra da je zapostavljanje arhitekata u ovoj obnovi jedna od temeljnih grešaka.

Poznati arhitekt Branko Kincl za N1 je komentirao proces obnove Zagreba nakon potresa. On smatra da je dobro što je obnova pod palicom Branka Bačića konačno objedinjena u jedno tijelo koje ju vodi. Kincl je rekao i kako mu nije posebno draga ‘nazdravičarska’ atmosfera koja je zahvatila ljude direktno implementirane u obnovu.

– Kritičnost naših stručnjaka prema izvršenom treba graditi neku budućnost. Zato mislim da, koliko god u statističkom smislu iznose pozitivne brojke, posebno kod javnih zgrada, sakralnih objekata – što je posebna tema, treba porazgovarati o onome što nije dobro i što treba što prije mijenjati. Obnova je dugoročan proces, rekao je Kincl.

Kincl je istaknuo kako su nakon tri godine shvatili da treba objedinjeno tijelo voditi obnovu, dok se prije tri godine predlagalo osnivanje zavoda koji bi vodio obnovu. No, tada je taj prijedlog bio odbačen. Dodaje kako se sada, kada je novi ministar sve objedinio, ipak javlja neka perspektiva.

– Što prije počnemo raditi, to je povoljnije za grad. Mi smo danas, u odnosu na potres, još uvijek u obrambenom stavu, obnavljamo postojeće. Grad živi, grad se mijenja, jedne se stvari mora biti svjestan: Grad je struktura od niza objekata u kojemu su oko 80 posto objekata stambeni. Zgrozim se nad tim da se ta stambena obnova prepušta samoobnovi u gradu. U selu se može govoriti o samoobnovi jer je struktura izgradnje i vlasništva tako strukturirana u prostoru, pojasnio je Kincl.

Arhitekt Kincl je kazao kako je radio zbornik o obnovi Zagreba koji je poslao Ministarstvu, ali i na druge adrese, no nije naišao na interes niti s jedne strane. Poručio je kako bi izuzetno bilo važno da se što prije počne s analizom dosad učinjenog. Dodao je kako bi analiza učinjenog, odnosno neučinjenog, dala podatke od bitnog značaja da se reguliraju neke stvari u obnovi i da se dugoročno stvore uvjeti za obnovu, ne samo centra grada, nego urbanistički pristup toj obnovi.

Kincl je pritom naveo kako je obnova vrsta izgradnje i kako imamo dovoljno resursa za obnovu, ali nismo uspostavili sustav koji bi omogućio izgradnju. Pritom je istaknuo kako su arhitekti u cijeloj priči o obnovi zapostavljeni.

– Bez arhitekata se kvalitetna obnova gradskog, urbanog prostora, ne može uspješno izvršiti. Vi možete pojedine objekte uspješno obnoviti, ali obnova grada je daleko kompleksniji pojam. Jedna od temeljnih grešaka je da su arhitekti u ovoj obnovi zapostavljeni, upozorio je Kincl.

Podsjetimo, prilikom obilaska zgrada koje su u obnovi, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet kazao je kako je do sada obnovljeno 168 zgrada iz sektora obrazovanja, od kojih je pet cjelovito. Inače, u tijeku je obnova na 32 zgrade, dok kod 9 višestambenih zgrada u centru Zagreba traje javna nabava izvođača.

Za sanaciju posljedica u zagrebačkom potresu iz Fonda solidarnosti je odobreno 683,7 milijuna eura, od čega je iskorišteno 58 posto. Pri tome, polovica ugovorenih projekata nije završena. U obrazovanju su ukupno 32 projekta u fazi izvođenja. U sektoru zdravstva je 26 završenih projekata dok ih je 19 u fazi izvođenja radova. Od javnih zgrada u kulturi, 31 je završenih projekata, a 75 projekta se obnavlja u ovom trenutku. Više o tome možete pročitati ovdje.