Val energetske obnove stambenih zgrada, podijeljeno gotovo 108 milijuna eura subvencija

Uručeno je 25 odluka o financiranju te 67 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti 107,83 milijuna eura za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Riječ je o 92 projekta energetske obnove u iznosu od 162 milijuna eura, od čega su 107,83 milijuna eura bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ovim projektima obnovit će se 5.826 kućanstava. Na ‘rezervnoj listi’ nalazi se još 291 projekt koji je ispunio kriterije Javnog poziva, te za koje je Vlada obećala osigurati sredstava u narednom razdoblju.

Odluke su dodijeljene na temelju Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ‘Energetska obnova višestambenih zgrada‘ iz ožujka 2024. godine. Pozivom se sufinancira izrada projektne dokumentacije i energetska obnova postojećih višestambenih zgrada neoštećenih u potresima, te onih koje su bile oštećene u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, no u međuvremenu su već provele obnovu nakon potresa.

– Mi smo ovaj projekt započeli prošle godine u ožujku kada je raspisan sam Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada. I na taj projekt, koji je izvorno iznosio oko 101 milijun eura, javilo se 565 bilo upravitelja zgrada ili predstavnika suvlasnika. S obzirom da je taj iznos ukupno značajno prelazi 101 milijun eura, mi smo danas definirali prva 92 projekta koje ćemo financirati, rekao je ministar graditeljstva, Branko Bačić.

Ušteda najmanje 50%

Cilj Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga.

Iznimno, zgrade upisane u Registar kulturnih dobara RH (kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ili kao dio kulturno-povijesne cjeline), koje ne mogu ostvariti gore spomenuti uvjet, trebaju ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove, također na razini svakog pojedinog projektnog prijedloga.

Treba reći i da, u odnosu na stanje prije obnove te smanjenjem emisija CO2 92 projekta za koje su donesene Odluke o financiranju postižu značajno veće prosječne uštede: 71,45% uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i 66,87% uštede godišnje primarne energije (Eprim).

Kontinuitet ulaganja u energetsku obnovu

Ministar Bačić je istaknuo da ovo nije prvi projekt energetske obnove višestambenih zgrada. Naime, u proteklom desetljeću, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK), uspješno su provedena 542 projekta energetske obnove, što je rezultiralo poboljšanjem uvjeta za 15.400 kućanstava. Osim toga, provode se značajne aktivnosti na obnovi zgrada javne namjene.

Kako bi se ovaj trend nastavio, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i njegov Dodatak osigurane su dodatne 2 milijarde eura za obnovu zgrada, što čini 20% ukupnih sredstava dodijeljenih Hrvatskoj. Većina tih sredstava, 1,5 milijardi eura, odnosi na obnovu zgrada oštećenih u potresima, dok je ostatak usmjeren energetskoj obnovi zgrada koje nisu oštećene u potresima. U tom kontekstu, novi Poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada iz 2024. godine donosi gotovo pet puta veći iznos sredstava u odnosu na inicijalnih 40 milijuna eura iz 2022. godine kada je raspisan prvi poziv iz NPOO-a.

Sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada nastavit će se kroz Program konkurentnosti i kohezije 2021.-2027., za što je osigurano je 89 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Osim toga, Nacionalnim planom stambene politike do 2030. predviđeno je još 400 milijuna eura usmjereno na održivo stanovanje.

– Za sve one upravitelje koji su ispunili kriterije našeg Javnog poziva osigurat ćemo sredstva, a tu je na rezervnoj listi još 291 projekt, rekao je Bačić.

U nastavku pogledajte popis subvencioniranih projekata.

Doznajte ovdje sve o solarnim elektrana budućnosti.