Nakon obnove zgrade vreba 'bolestan' zrak: Kako sačuvati zdravlje i izbjeći plijesan

Jeste li ikada čuli od starijih generacija da stare zgrade dobro ‘dišu’? Neobičan koncept – da zgrada diše – a ipak je tako. Baš kao da je živi organizam. Kako je priča o energetskoj obnovi sve šira te mnogi suvlasnici spremaju velike projekte obnova svojih zgrada javlja se pitanje koliko zgrada gubi dok dobiva na energetskoj učinkovitosti. Na ovo pitanje odgovara elektroenergetičar, Ante Čikotić, te daje odličan savjet kako u prostorijama i nakon zamjene ovojnice izbjeći ‘bolestan’ zrak.

Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna kvadrata korisne površine višestambenih zgrada. Većina je građena prije 1987. godine što znači da za grijanje troše više energije zbog čega stanari ostvaruju manje uštede. Rast nekretnine, pisali smo, može se povećati energetskom obnovom odnosno podizanjem energetske učinkovitosti zgrada.

No, kad obnovom ovojnice vratite nekretnini barem dio njene vrijednosti, ona gubi sposobnost ‘dihtanja’ koja je poznata svima koji su se u starijim zgradama zimi smrzavali pored zatvorenih drvenih prozora. Stručnjak za elektroenergetiku i direktor tvrtke Inovapro, Ante Čikotić opisao nam je zašto bismo dobro trebali razmisliti o kvaliteti zraka i ventilaciji kao nečemu što će zgradi i nakon obnove osigurati zdravu cirkulaciju zraka u prostoriji.

Za 20 godina, 20 tisuća eura

No, vratimo se na tren uopće na temu energetske obnove i kako njome možete podići vrijednost vlastite nekretnine. U Hrvatskoj su objavljena dva javna poziva – jedan za energetsku obnovu kuća i drugi za obnovu višestambenih zgrada. Prvi poziv u vrijednosti od 120 milijuna eura objavljen je krajem prosinca 2023., a prijave su se u ožujku popunile za jedan i pol dan. S druge strane, za obnovu zgrada objavljen je poziv vrijedan 95 milijuna eura, za koji su prijave trajale do 3. lipnja.

Ono što je kod energetske obnove za istaknuti je da se na kvalitetnim projektom može napraviti povrat investicije za 15 do 20 godina, što nam je iz iskustva potvrdio Ivan Čakarić iz Žbuke Čakarić. Neupitno je da je ovaj potez kojim možete vratiti vrijednost starom objektu isplativ, a samo fasada prema Čakariću podići će vrijednost nekretnine i u razdoblju od 20 godina omogućiti velike uštede.

– Projektnom izradom kapitalizirate krajnju vrijednost objektu te ostvarujete uštede kroz grijanje i hlađenje tokom godine. Laički rečeno, ako imate stan od 100 kvadrata u staroj zgradi u Novom Zagrebu koja bez fasade vrijedi 2.200 eura po kvadratu, investicija za obnovite ovojnicu je između 250 i 350 eura po kvadratu. Kapitalizirate novu vrijednost od 2.800 eura te pravilnom uporabom stana nakon obnove ostvarujete godišnje uštede na grijanju i hlađenju od oko 1.200 eura. To znači da na uporabnom vijeku od 20 godina, možete postići uštede preko 20.000, rekao je.

Ventilacija protiv viroza i oboljenja

No, koliko god zamjena same ovojnice zgrade može biti korisna za energetsku učinkovitost, neizostavni korak u sklopu obnove koji će vam uz uštedu novca osigurati dobro zdravlje trebao bi se podrazumijevati. Riječ je o ventilacijskom sustavu, a njegovu važnost opisao nam je elektroenergetičar Čikotić.

– Ventilacija je važna tema o kojoj se malo priča. Ventilacija je i pitanje zdravlja, a ne samo energetske učinkovitosti. Pitanje je zraka i kvalitete boravka u prostoru, a svi znamo kako se plijesan brzo stvara nema li ventilacije i izmijene zraka. A i znanstvena su istraživanja egzaktno pokazala da ljudi koji žive u ventiliranim prostorima imaju značajno manje viroza, bolesti oboljenja i slično, upozorio je Čikotić.

‘Zgrada nakon obnove bolesna je po pitanju zraka’

Pritom, ono o čemu mnogi ne razmišljaju je da zrak nakon obnove, utoliko koliko se ne ‘gubi’ iz prostorije kao što je nekada bio slučaj, u prostoriji stoji pa manjka svježeg zraka. Onda se može reći kako nije bapska priča da neobnovljene zgrade manje ‘dihtaju’. Baš iz tog razloga, manje su energetski učinkovite, a za uštedu se treba naći balans za koji Čikotić kaže da se je u – ventilaciji.

– Nije mit da nakon obnove zgrada lošije ‘diše’. Ako samo obnovite ovojnicu, napravili ste zgradu koja je bolesna po pitanju zraka. I to je prije 30-ak godina bio problem na sjeveru Europe gdje su shvatili da zgradu nije dovoljno samo obložiti, nego je važno i staviti ventilaciju. Zašto? Jer prosječno 60 posto gubitaka zgrade se odvija kroz ovojnicu – transmisijom. To su transmisijski gubici, govori.

To je stoga što su nakon energetske obnove energetski gubici oko 40 posto. Kako biste ‘normalno’ disali u tom slučaju morate širom otvoriti prozor. A i kad uđe svjež zrak, hladan je te ga treba zagrijati. Ventilacija rješava i te probleme.

– Taj rekuperator kroz koji prolazi ventilacija izrekuperira zrak, na način da onaj izvana u prostoriju već uđe zagrijan. Ili ohlađen. Tema rekuperacije zapravo bi trebala biti pitanje broj 1 za ostvarivanje kvalitete života u zgradi, ali i u kući, zaključuje Čikarić dodajući kako se u drugim zemljama, primjerice na njemačkom tržištu kod kupnje nekretnina upravo za ventilaciju ispituje na početku, a onda tek dolaze druga pitanja. Nada se kako će važnost ventilacije jednog dana biti prepoznata i na ‘domaćem’ tržištu.

Kako izgleda rekonstrukcija stare kuće iz 1980-ih i na što sve vrijedi obratiti pažnju pročitajte ovdje.