Kako bi spasio pčele, grad u Britaniji uvodi posebne 'pčelinje cigle' u gradnju novih zgrada

Velika Britanija je od početka 20. stoljeća izgubila 13 vrsta pčela, a čak 35 ih je pred izumiranjem. Da bi doskočili problemu, vlasti u Brightonu su u Zakonu o planiranju dodali zanimljivo pravilo. Naime, svaka stambena zgrada viša od 5 metara mora imati posebne ‘pčelinje’ cigle, kako bi time osigurali pčelinja gnijezda, a obvezne su i kutije namijenjene gniježđenju ptica. Iako na prvu zvuči kao revolucionarni spas za pčele, neki od znanstvenika naglašavaju kako bi sve potencijalno moglo prouzročiti samo dodatne probleme.

Pčelinje cigle su ekvivalentne normalnim ciglama, razlika je jedino u otvorima koji omogućuju gniježđenje pčela. Na ideju o ovim ciglama, odlučilo se zbog nedovoljne bioraznolikosti pčela. Čak 250 od 270 vrsta pčela u Britaniji su pojedinačne pčele s važnom ulogom u ekosustavu, prenosi Dezeen. 

– Pčelinje cigle samo su jedna od brojnih mjera koje bi stvarno trebale biti na snazi ​​za rješavanje problema biološke raznolikosti koji su se pojavili kroz godine zanemarivanja prirodnog okoliša. Pojačana sadnja, rupe za ježeve, brze kutije i hranilice za ptice su primjeri drugih jeftinih i jednostavnih ideja koje bi zajedno mogle dovesti do lakog srednjoročnog dobitka, izjavio je za Dezeen vijećnik Robert Nemeth, koji je inicirao ovu priču.

Pčelinje cigle u Britaniji nisu enigma budući da su već ranije implementirane u Cornwallu i Dorsetu. Faye Clifton iz tvrtke koja izrađuje ove posebne cigle, ovako komentira situaciju.

– Pčele samice gnijezde se u trošnim zidarskim materijalima i starim ciglama, ali moderne su zgrade toliko savršene da su sve šupljine začepljene. Stavljamo stanište u svaku zgradu na isti način koji se prirodno događao stotinama godina, izjavila je Dezeen.

Spas pčelama ili samo još dodatni problem?

Iako su reakcije većinski pozitivne, neki od znanstvenika pozivaju na oprez jer smatraju kako bi cigle potencijalno mogle privući grinje i povećati širenje bolesti. Dave Goulson je za Guardian izjavio kako je proučivši pčelinju ciglu, zaključio da rupe nisu dovoljno duboke kako bi bile idealni dom za pčele, ali ipak finalno zaključuje kako su ‘vjerojatno bolje nego ništa’. Također je nadodao kako je ‘smiješno ako mislimo da će jedna ovakva cigla u svakoj kući napraviti stvaran utjecaj na bioraznolikost.’

– Cigle su više edukacija za djecu i mogle bi imati negativni utjecaj ako budu prevelike i nedovoljno očišćene. Kako bi se pomoglo pčelama, bolje bi bilo posaditi više cvijeća, izjavio je za Guardian, diplomiran student sa Sveučilišta Louvain u Belgiji, Sebastian Worms.

Prednosti će ipak prevagnuti?

Profesor ekologije Francis Gilbert smiruje situaciju tvrdeći da grinje ne bi trebale biti problem.

– U rupama će biti korisnih mikroba, pa ih ne treba čistiti. Dakle, pčelinje cigle su nedvosmisleno dobra stvar.

– Najlakše je istaknuti nedostatke za bilo koje rješenje. Ključ je nastaviti pokušavati. Neki kritičari možda brkaju pčelinje cigle, koje se obično izrađuju od betona, s “hotelima za insekte” napravljenim od drveta. Hoteli su podložniji truljenju i privlačenju nehigijenskih štetnika, odgovorio je na kritike pokretač svega Robert Nemeth.