Passivhaus - način gradnje samoodrživih građevina

Passivhaus ili „pasivna kuća“ je način gradnje građevina dizajniranih za održavanje idealnih atmosferskih uvjeta unutar postizanja između 70% i 90% uštede energije u usporedbi s konvencionalnom kućom. Da bi jedna građevina dobila titulu Passivhaus, treba biti građena prema strogom standardu energetske efikasnosti u stambenim i sličnim objektima, koji smanjuje njihov negativni utjecaj na okoliš.

Osnovna svojstva Passivhausa

Primarni cilj principa gradnje Passivhaus je postići samoodrživost i svesti utrošak energije za grijanje i hlađenje na apsolutni minimum pomoću alternativnih izvora energije, termoizolacije i prirodne ventilacije. Osnovna odrednica svih pasivnih kuća je da su iznimno dobro izolirane, zrak je čist i svjež i ne koriste se radijatori i podna grijanja. Temperatura unutar kuće je jednaka u svim prostorijama, te sporo se mijenja. S ugrađenim sustavom ventilacije i grijanja, temperatura ne smije padati više od 0, 5° C dnevno.

Troškovi izgradnje pasivne kuće su uglavnom samo 15% veći od onih utrošenih u gradnju konvencionalne kuće. Ako uzmete u obzir utrošak energije koji imate u konvencionalnim kućama, onda je Passivhaus isplativija verzija. Razlika u cijeni izgradnje Passivhaus i konvencionalne kuće bi se trebala izjednačiti u prvih osam godina života u energetski efikasnoj kući.

Projektiranje Passivhaus

Projektiranje pasivne kuće značajno se razlikuje u odnosu na klasičnu. Potrebno je jako dobro poznavati osnovne principe gradnje pasivne kuće i znati ih adekvatno primijeniti na svaku građevinu.

Prilikom projektiranja Passivhaus treba se pridržavati osnovnih principa pasivne kuće i znati ih adekvatno primijeniti na različite lokacije na kojima se građevina gradi. Potrebno je nastojati objekt orijentirati prema jugu, trebao bi biti jednostavnih oblika konstrukcije, mora sadržavati superizolaciju, potrebno je izbjegavati toplinske mostove, sadržavati toplinsku pumpu, prozori moraju imati Uw < 0.8W/m2K, mora postojati sistem rekuperacije topline zraka veći od 75%, superzabrtvljenost građevine.

Pravilna gradnja temelja građevine je iznimno važna za ovu vrstu gradnje građevina. Upotrebom temeljne ploče rješavaju se svi toplinski mostovi ispod zgrade i sa strane temelja, sprječava prodiranje vlage i hlađenje prostora iz tla. Temeljna ploča leži na toplinskoj izolaciji, koja ju štiti i s čela.

Zidovi se grade s Ytong blokovima kojima ne treba dodatna izolacija. Ytong blokovi imaju dobra termoizolacijska svojstva, te ubrzavaju proces gradne, jer je gradnja s njima izuzetno lagana. Gradnja Ytong blokovima eliminira armirane nadvoje, noseće grede i slično. Struktura građevine bi trebala imate iste termomehaničke vrijednosti u svakom svom dijelu čime bi se trebala eliminirati mogućnost kondenzacije vode. Ytong se koristi i za stropne konstrukcije jer je lagan, statički čvrst, dobrih izolacijskih sposobnosti i brzo se gradi. Stropna konstrukcija od Ytonga ne zahtijeva bočno izoliranje konstrukcije, jer ne postoji mogućnost za pojavu termičkog mosta.

Passivhaus zahtjeva superzabrtvljenost i zrakonepropusnost zbog zadržavanja topline, odnosno da se ne bi događalo istjecanje zraka. Superzabrtljenost će i omogućiti bolju zvučnu izolaciju i spriječiti strukturna oštećenja.

Sve konstrukcije u građevini ne smiju imati ukupni koeficijent prolaza topline manji od 0,15 W/(m2K). Izolacija se primjenjuje na svim vanjskim zidovima, a nosivu konstrukciju čak i iznutra. Pri gradnji ovakve vrste građevine potrebno je koristiti prozore s nearmiranim PVC profilom, punjenje plemenitim plinom argonom ili kriptonom u prostoru između stakala, te bi trebali biti s trostrukim oknom, s Low-E premazom, i dobro brtvljeni. Koeficijent prolaza topline bi trebao biti U= 0,8 W/m2K.

Ventilacija

Neprekidni dotok svježeg zraka omogućuju sustavi mehaničke ventilacije pomoću jedinica za rekuperaciju. Prirodna ventilacija je također dozvoljena, ali su onda gubitci topline značajno veći. Cilj ovakvih načina ventilacije kod super izoliranih građevina je da hladni zrak koji ulazi u prostoriju prima toplinu unutarnjeg zraka, a ljeti da izlazni zrak prima toplinu unutarnjeg zraka, održavajući ugodnu temperaturu u zraku. Važno je omogućiti strujanje zraka u svim prostorijama kako bi dolazilo do izmjene topline.

Grijanje zraka i vode

Cilj ovih građevina je da zadržavaju toplinu termoizolacijom dugi period vremena jednom kada se zagriju. Zrak i voda u ovakvim kućama se griju s električnom strujom, električnim grijačima u spremniku, toplinskim pumpama, plinski bojleri, solarnim panelima, kotlovima na kruta goriva i pećima na pelete. Važno je imati na umu da svi uređaju odgovaraju nisko niskoenergetskom ili pasivnom objektu.

Zanimljivo je dodati da Passivhaus ove godine slavi 30. rođendan i tom prigodom je Passivhaus institut objavio dodjeljivanje nagrade najboljem projektu pasivne kuće koja će biti dodijeljena na 25. međunarodnoj konferenciji za pasivne kuće.