Podmorski ispusti i izgradnja luke, stiže revolucija: Ovako će istarska cementara 'hvatati' štetan plin

‘Hvatanje’ ugljikovog dioksida na prvu zvuči prilično apstraktno, no upravo je to važan potez koji se sprema povući istarska tvornica cementa Holcim u Koromačnu kako bi smanjila otpuštanje tog plina. Nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša pred sam kraj 2025. podnijeli su zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš za planirani projekt dekarbonizacije. Ukratko, projekt uključuje izgradnju novog sustava koji će hvatati ugljični dioksid, a koji će se potom transportirati na trajno geološko skladištenje, dalje od područja zahvata. Tvornica je inače smještena u južnom priobalnom dijelu općine Raša.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) objavilo je zaprimljeni zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš projekta dekarbonizacije tvornice cementa u Koromačnu. Naime, planiraju izgradnju sustava za hvatanje ugljikova dioksida s ciljem proizvodnje ugljično neutralnog cementa na području Općine Raša u Istarskoj županiji.

Industrija u obalnom dijelu istarske općine

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u planu je važan postupak za istarsku industriju. Kako stoji u objavi na stranicama nadležnog tijela za njegovo provođenje, Ministarstva zaštite okoliša, unutar postojećeg industrijskog kompleksa u naselju Koromačno sprema važan zahvat kojim će se podići viša razina održivosti. Radi se o izradi postrojenja za hvatanje ugljikova dioksida u svrhu geološkog skladištenja, pri čemu količina zahvaćenog CO₂ doseže razinu propisanu Uredbom. Nositelj je hrvatska tvrtka Holcim, a projekt će se izvesti u južnom obalnom dijelu Općine Raša.

Planirani zahvat obuhvaća dekarbonizaciju postojeće tvornice cementa izgradnjom sustava za hvatanje ugljikova dioksida, koji će se potom brodovima transportirati na trajno geološko skladištenje izvan područja zahvata. Uključuje i rekonstrukciju dijela tvornice cementa, što podrazumijeva zahvate na sustavu izuzimanja dimnih plinova, doziranja sirovine i uklanjanja klorida, kao i prilagodbu postojeće prometne infrastrukture, pojašnjeno je u dokumentu dostupnom na stranicama MZOZT. Predviđeno je uklanjanje pojedinih građevina te izmještanje podzemnih instalacija, kao i rekonstrukcija trafostanice TS 110/6 kV Koromačno, također stoji u javno dostupnom dokumentu.

Podmorski ispusti i izgradnja luke

Uz to, planira se izgradnja postrojenja za hvatanje, ukapljivanje, privremeno skladištenje i otpremu ugljikova dioksida, zatim postrojenja za obradu otpadnih voda nastalih u procesu hvatanja i ukapljivanja CO₂, te postrojenja za desalinizaciju s pripadajućom infrastrukturom. Projekt uključuje i podmorske ispuste na dubini od oko deset metara i udaljenosti približno 60 metara od obale, ali i rekonstrukciju luke izgradnjom lukobrana duljine oko 200 metara te izgradnju nove pristupne ceste sa sjeverne strane, koja će se povezati s budućom obilaznicom oko naselja Koromačno. Predviđene su i površine za potrebe gradilišta tijekom izgradnje zahvata.

U okviru postupka Ministarstvo imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka, predstavnika nadležnih tijela, jedinica lokalne i regionalne samouprave te ministarstava. Povjerenstvo razmatra zahvat, daje prijedlog za upućivanje studije na javnu raspravu i donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata, na temelju kojeg Ministarstvo donosi konačno rješenje.

U postupku sudjeluju i druga nadležna tijela, uključujući uprave Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Istarsku županiju te Općinu Raša, piše u zahtjevu podnesenom Ministarstvu.

Istaknuto je i da se zainteresirana javnost neće očitovati na samu informaciju o zahtjevu, budući da je predviđena javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš. Studiju je u listopadu 2025. izradio ovlaštenik Ekoenerg iz Zagreba, a javna rasprava trajat će najmanje 30 dana te će uključivati javni uvid i javno izlaganje. Sve obavijesti o tijeku postupka bit će objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva.

Pulska cementara i onečišćenje

Podsjećamo, tvornica Calucem u Puli građanima je stvarala probleme onečišćenjem zraka u proizvodnji. Naime, na području Mjesnog odbora Stoja, gdje ova tvornica djeluje skoro 100 godina, nakon prosvjeda stanovnika MO-a, potvrđena je nezadovoljavajuća kvaliteta zraka. Mjerenjem zraka blizu Calucema zabilježeno je čak 96 posto više štetnih čestica nego dozvoljavaju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Inače, podaci s mjerne stanice ukazali su na značajnu degradaciju kvalitete zraka već u kolovozu 2024. godine. U razdoblju od 15. lipnja do 15. srpnja maksimalna izmjerena petominutna koncentracija sumporova dioksida iznosila je 478 miligrama po kubičnom metru, dok WHO kao granicu neškodljivu za zdravlje navodi srednju dnevnu vrijednost do 40 miligrama po kubiku. Povećana izloženost povezuje se s većim rizikom hospitalizacije zbog astme. Iako se ovdje govorilo o sumporovom dioksidu, slučaj pokazuje koliko je kod ovakve vrste industrije važno voditi računa o kvaliteti zraka i smanjenju ispuštanja bilo kakvih štetnih plinova i spojeva.

Na Stoji je zbog utvrđenih prekoračenja, u siječnju prošle godine održan sastanak s predstavnicima Calucema, Istarske županije, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, mjesnih odbora te stručnjacima. Na sastanku je odlučeno da će Grad Pula pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije za izmjenu okolišne dozvole tvornice, budući da su prekoračenja u Puli veća nego u drugim dijelovima Hrvatske.