Opcija za Poljud: Zašto ne rekonstrukcija? Upalilo je za Camp Nou i San Siro
Svjetski primjeri jasno ukazuju kako rekonstrukcija stadiona može biti uspješno rješenje za očuvanje identiteta i modernizaciju.
17:00 42.316666666667 min 17.03.2026

Zgrada otporna na klimatske promjene, ilustracija | Foto: Implenia
Ljeto je gotovo na svom vrhuncu i pravo je vrijeme da razmislimo o gradnji stanova i kuća koje će biti otporne na ekstremne vrućine. Klimatske promjene sve više oblikuju naš svakodnevni život, no često zaboravljamo kako utječu i na način na koji gradimo.
Kako postojeće zgrade prilagoditi novim izazovima? I kako pametno planirati nove, da budu spremne za ljetne ekstremne uvjete? Odgovore nude građevinski inženjer Sebastian Boschert i stručnjakinja za održivost Cinzia Battaglia iz poslovne jedinice Encira tvrtke Implenia, objavljeno je na njihovoj službenoj stranici.
Kako pojašnjava Boschert, zgrada otporna na klimatske promjene projektira se, gradi ili renovira tako da može izdržati ekstremne uvjete, vrućine, jake kiše, poplave, i istovremeno zadovoljiti buduće zakonske i tržišne zahtjeve. Idealno rješenje uključuje holistički pristup koji obuhvaća sva godišnja doba i teži visokoj energetskoj učinkovitosti, kako tijekom izgradnje, tako i u dugotrajnom korištenju.
S konstrukcijskog aspekta, ključno je koristiti otporne i održive materijale koji podnose toplinu, vlagu, oluje i mraz. Važan čimbenik je i položaj zgrade – pravilna orijentacija može spriječiti stvaranje toplinskih otoka i poboljšati mikroklimu.

Održiva gradnja, Milano | Foto: PlanRadar
Prema Battagliji, ulaganje u toplinsku zaštitu doma nije luksuz, već nužnost, za udobnost, zdravlje stanara i dugoročnu vrijednost nekretnine. Dugotrajne vrućine mogu ozbiljno ugroziti zdravlje, osobito starijih osoba, djece i kroničnih bolesnika. Zgrade koje nude ugodan boravak i tijekom ljetnih mjeseci postaju sve traženije, što im dodatno povećava tržišnu vrijednost.
Boschert dodaje da je ključna kvalitetna ovojnica zgrade, s vanjskim zasjenjenjem i izbjegavanjem toplinskih otoka u okolini. U nekim slučajevima strateško pozicioniranje i orijentacija zgrade može omogućiti prirodno strujanje zraka, čime se smanjuje potreba za umjetnim hlađenjem. Za to je nužna suradnja svih sudionika, od projektanata i investitora do budućih korisnika, već u najranijim fazama planiranja.
Klimatski prilagođena gradnja zahtijeva specifičnu stručnost. Korištenje prirodnih i održivih materijala, poput gline, sve je važnije. Riječ je o materijalima koji su se dokazali kroz stoljeća i koje danas možemo ponovno integrirati u suvremeno planiranje.
– Da bi se takvi materijali učinkovito koristili, potrebno je blisko surađivati s proizvođačima i dobavljačima koji nude visokokvalitetne, prirodne materijale prilagođene klimatskim uvjetima, kaže Battaglia.
Arhitekti ih moraju uključiti već u ranoj fazi projektiranja, ciljano koristeći njihova svojstva. Samo sinergijom proizvođača i kreativnih planera moguće je graditi zgrade koje su uistinu održive, udobne i spremne za buduće klimatske izazove.
Postojeće nekretnine mogu se poboljšati zamjenom prozora, ugradnjom vanjske izolacije i rekonstrukcijom krova. Često se pritom modernizira i zgrada kao sustav – ugrađuju se novi sustavi grijanja i hlađenja kako bi se postigla bolja energetska učinkovitost i niži troškovi.
Ako je riječ o zaštićenim objektima, kod kojih nije dopuštena vanjska obnova, moguće je zgradu izolirati iznutra, no to zahtijeva stručnu podršku građevinskih fizičara kako bi se izbjegle greške koje bi mogle pogoršati stanje. Kod svake adaptacije ključno je pažljivo razmotriti koliko će se i kako dugo nekretnina koristiti, jer to znatno utječe na isplativost investicije.

Održiva gradnja, Milano | Foto: PlanRadar
Tradicionalno gledanje na nekretnine još uvijek često zanemaruje dugoročne aspekte: fokus je na cijeni izgradnje i brzini povrata investicije. Mjere za otpornost na klimu – kvalitetna izolacija, zaštita od topline, dugotrajni materijali, upravljanje oborinskim vodama, često se percipiraju kao ‘skupi dodaci’.
No Battaglia ističe da je potrebno promijeniti perspektivu i gledati cjelokupan životni ciklus zgrade. Troškovi ne prestaju nakon gradnje, oni se nastavljaju kroz desetljeća: energija, održavanje, popravci, adaptacije.
Oni koji razmišljaju samo o početnim troškovima zanemaruju moguće dugoročne uštede koje donosi pametno, klimatski otporno planiranje. Boschert zaključuje da se pri planiranju i gradnji ne smijemo fokusirati samo na početne troškove, već i na ukupne operativne troškove kroz životni vijek zgrade. Ako se rizici klimatskih utjecaja ugrade u planiranje od samog početka, a otpornost i prilagodljivost postanu ključni kriteriji, na dobrom smo putu prema održivoj gradnji. Spoj biologije i inženjeringa bi uskoro mogao zamijeniti cement, a više o tome pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Otvoreno gradilište nove zagrebačke oaze: Ležaljke, valovita šetnica i šumski ugođaj
Novi Zagreb odmiče se od etikete zone 'vrućeg asfalta', radi se prostor za odmor koji će biti otporan na gradsko onečišćenje.
10:09 1 d 16.03.2026
Obveza ugradnje predinstalacije za punjenje električnih vozila u nove stambene zgrade postoji, ali ništa više od toga.
11:08 2 d 15.03.2026
Velika obnova Majstorske ceste: Kameni blokovi u suhozidu potrajali 200 godina, ali vrijeme je
Svaki kamen i krivina Majstorske ceste svjedoci su inženjerske vještine prošlih stoljeća, a sada je red da se iskažu novi stručnjaci.
10:08 3 d 14.03.2026
Ako želite nabaviti solarnu elektranu za vaš krov, ali vas muči cijena, grupna prijava otvara popuste na kvalitetnu opremu. Svi se mogu prijaviti.
14:14 4 d 13.03.2026