Odabrano idejno rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva! Vizija postaje stvarnost
18:38 10 h 23.02.2026

Marko Grbac Knapić / foto: Facebook
Projekt “ROJC: Razvijamo-Omogućavamo – Jačamo – Cijenimo” provodi Savez udruga Rojca u partnerstvu s Gradom Pula-Pola i udrugama Zelena Istra, Čarobnjakov šešir i Merlin, a sufinancirali su ga Europska Unija iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, Europski socijalni fond te Ured za udruge Vlade RH.
Zelena Istra je u sklopu projekta osmislila i provodi aktivnosti vezane uz adaptaciju prostora te vođenje programa Radione Re – Geppetto. Naime, kao aktivan član Saveza udruga Rojca, Zelena Istra promiče i pokreće ovakve održive prakse te je ideja popravljaone, kao i ponovne uporabe centra nastala još prije 7-8 godina kada su njezini osnivači posjetili primjere dobre prakse takvih centara u Europi.
– Rojc je pokretač promjena u zajednici i odličan je prostor u kojem se mogu realizirati ovakve prakse jer ima aktivnu zajednicu, aktivistički duh i ljude koji razmišljaju izvan okvira, ističe Marko.
– Radiona je svojevrsni prostor susreta i edukacije kroz praksu popravaka ili prozvodnju novih upotrebnih predmeta. Građani donose predmete za popravljanje, a mi im pomažemo znanjem i posudbom alata te im pomažemo popraviti iste, dodaje Marko koji radi kao majstor u radioni i za svoj posao dobiva plaću, dok su građani sa svojim specifičnim znanjima i vještinama volonteri koji educiraju i popravljaju zajedno s majstorom.

Prvi popravak gitare u Re-Geppettu / foto: Facebook
Zanimalo nas je kakav je odaziv građana Pule.
– Odaziv i interes je velik, reakcije su pozitivne i pokazalo se da je tako nešto potrebno u gradu Puli. Kao volonteri dolaze i mladi i stari te umjetnici. Primjerice vizualni identitet radionice potpisuju Mateo Žufić, slikar koji je završio srednju školu i sprema se za Akademiju i kiparica Katarina Memedović. Isto kao i Mateo, oni su tu da steknu novo iskustvo, a radiona dobiva originalan vizual i dizajn, dakle svi sretni, kaže Marko.
Kako je danas masovna proizvodnja izgurala male obrtnike, a ljudi za svaku sitnicu trče u shopping centar umjesto da poprave ono što je dotrajalo, pitali smo Marka misli li da su ovakvi projekti svojevrsna prekretnica.
– Ovakvim pristupom oštećenim predmetima koji bi inače postali otpad, korisnici štede novac, produžuju vijek trajanja predmeta, smanjuju nastanak otpada, a lokalna zajednica aktivno sudjeluje u uspostavi održive kružne ekonomije, smatra on.
Marko ističe i veliki problem otpada.
– Najveći problem gospodarenja otpadom su prevelike količine otpada koje stvaramo. U prosjeku građani proizvedu 1 kg otpada dnevno. Promjenom potrošačkih obrazaca možemo znatno smanjiti količine otpada. Upravo ponovna uporaba, popravljanje i produljenje životnog vijeka proizvoda može pomoći u smanjenju nastanka otpada, objašnjava naš sugovornik.
Marko je istaknuo i to kako nas je potrošački stil života navikao da kod kućanskih uređaja i namještaja, ali i kod drugih predmeta više ni ne računamo na dugoročnost proizvoda, već nakon prvog kvara ili oštećenja bacamo predmete koji postaju otpad.
– Ponekad se radi o nametnutim obrascima, primjerice potreba da uvijek imamo novi model mobitela zbog utjecaja reklama i društva. Upravo te obrasce želimo mijenjati. Jako bitna je i edukacija. Želimo osvjestiti građane da je za svaki proizvod utrošeno jako puno resursa, energije i rada i bacanje nam mora biti zadnja opcija. U rujnu ćemo stoga organizirati edukaciju o održivom gospodarenju otpadom za sve korisnike Rojca, a izradili smo i info ploče o odvojenom prikupljanju otpada koje će biti postavljene u društvenom centru Rojc, kaže nam Marko.

Radiona Re – Geppetto / foto: Facebook
Osim promicanja održivih obrazaca potrošnje, ovakve „radione – popravljaone” nastoje izgraditi snažnije i otpornije zajednice. To su društveno uključiva mjesta, s volonterima i različitim korisnicima svih dobnih skupina koji međusobno dijele znanja i vještine, od šivanja do lemljenja.
– Jačanje zajednice, razmjena znanja i iskustva, doniranje, volontiranje sve su to aktivnosti koje promiču solidarnost, brigu za drugoga, povezuju građane, jačaju susjedstva i stvaraju otpornije zajednice. Potreba za zajedništvom, pomaganjem, druženjem nije nikada toliko bila izražena kao u vrijeme pandemije i sve češćih vremenskih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama, tako da smo ponosni da je upravo DC Rojc pionir ovakvih praksi, ističe naš sugovornik.
Za kraj smo Marka pitali ima li kakav savjet za sve one koji se sami žele upustiti u popravljanje.
– Svakako prvo treba utvrditi može li se predmet popraviti, primjerice toster iz 80-ih godina se može popraviti, dok se novi tosteri ne mogu jer su zaliveni u plastiku i jednostavno se ne mogu otvoriti, tako da je to prvi korak. Drugi korak je vidjeti koliko košta popravak i isplati li se to raditi, a najčešće su to predmeti za koje su ljudi vezani emocionalno. Tu se svakako vraća sav uložen trud i ljubav jer nije samo pitanje materijalne vrijednosti već emocije, savjetuje Marko te dodaje kako moramo biti spremni uložiti svoje vrijeme i dobru volju u popravak predmeta do kojih nam je stalo.
– A za ostalo se brinemo mi, uz osmijeh završava naš sugovornik.