Fijasko: Gradilište autoceste Sarajevo-Beograd u punom pogonu, a pravac trase nepoznat
Ideja o izgradnji autoceste između Sarajeva i Beograda stara je desetljećima, a u realizaciju je krenula 2019. godine kada su u obje države otvorena gradilišta. Dok Srbija završava posljednju dionicu, a BiH provodi istragu o neviđenom zastoju u tunelskoj konstrukciji, preko medija se zadnjih dana prepucavaju političari koji se još uvijek nisu dogovorili o pravcu trase, odnosno da li će ići prema Višegradu ili Tuzli! Iako se čini nevjerojatno da je takvo što uopće moguće, činjenice i medijski natpisi dokazuju suprotno. Evo pregleda situacije koja ostavlja bauštelu u regiji bez teksta.
tunel Hranjen | foto: Autoceste FBiH
Projekt Autocesta Sarajevo – Beograd krenuo je u realizaciju s obje strane prije više od šest godina. U Srbiji se upravi radi posljednja dionica. No, u BiH je ubrzo nakon otvaranja prvog gradilišta došlo do zastoja.
Izgradnja tunela Hranjen je trebala biti završena prije četiri godine, a pretvorila se tek u crnu rupu u kojoj nestaje novac. Da preciziramo, do danas približno čak 200 milijuna eura. U veljači ove godine Tužilaštvo Kantona Sarajevo intenziviralo je istragu potencijalne kriminalne radnje vezane uz ovo gradilište, a nalazi se iščekuju.
U međuvremenu, pojavio se i dodatni problem – dvije zemlje se ne mogu dogovoriti u potpunosti oko trase na području Bosne i Hercegovine. Početkom rujna 2022. godine usuglašene su dvije različite dionice autoceste. Jedna od Sarajeva prema sjeveroistoku BiH – Tuzli i Bijeljini, a druga od Sarajeva prema istočnoj Bosni-preko Pala, Rogatice, Višegrada do Vardišta u Srbiji, piše radiosarajevo.ba. No, koja će opcija prevladati trenutno je predmet političkog prepucavanja.
tunel Hranjen | foto: Autoceste FBiH
Vučić: Višegrad je isplativija opcija
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić ističe kako se ne treba graditi tamo gdje nema ekonomske opravdanosti i isplativosti projekta, te da to ne razumiju mnogi, među kojima svrstava i vlast u BiH koja, kako navodi, odbija graditi autoput preko Višegrada.
– Mi imamo drugačije viđenje od BiH. Željeli bismo izgraditi autocestu od Beograda do Sarajeva preko Višegrada, ali ne možemo se dogovoriti s partnerima u Sarajevu jer oni kažu da nema isplativosti koju bi studija izvodivosti pokazala, kaže Vučić, te dodaje kako nadležni u BiH kažu da ako se gradi put do Višegrada, onda mora ići i do Goražda i postavljaju pitanje da li će ići preko Pala i Prače.
– Da li će ići preko Prače ili Rogatice, to je sada pitanje, ali oni to neće upravo zato što nema isplativosti. Mislim da je to greška i da tu politika uvijek mora da pomoći, rekao je Vučić.
Višegrad | foto: Turistička organizacija Višegrad
Forto: Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija
No, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Edin Forto, jasan je u stavu da trasa budućee autoceste Sarajevo-Beograd mora ići kroz Tuzlu i Brčko distrikt, piše tuzlanski.ba.
– Trasa buduće autoceste Sarajevo–Beograd mora ići kroz Tuzlu i Brčko distrikt. To nije stvar emocija, nego racionalnog planiranja u interesu svih građana Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton i Brčko distrikt su mnogoljudne regije sa snažnom industrijskom bazom. Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija, poručio je pak Forto.
Istaknuo je i kako će Ministarstvo prometa podržat unapređenje ceste prema Višegradu, ali da se to mora napraviti tako da cijela zemlja bude infrastrukturno povezana cjelovito i ravnomjerno.
– Bosna i Hercegovina sama donosi strateške odluke o svojoj prometnoj mreži uz uvažavanje unutrašnjih potreba. Tko god iskreno želi povezivanje i suradnju, mora razumjeti da je ključ u uzajamnom poštovanju, zaključio je Forto.
Tuzla | foto: Turistička zajednica Grada Tuzla
Povijesni projekt
Ideja o izgradnji autoceste između Sarajeva i Beograda stara je desetljećima. Republika Turska se tokom Trilateralnog poslovnog foruma BiH-Srbija-Turska krajem oktobra 2016. ponudila da je i realizira, a prije šest godina Bosna i Hercegovina i Srbija potpisale su sporazum o saradnji na projektu izgradnje autoputa Beograd–Sarajevo, vrijedan četiri milijarde eura.
Na trasi kroz BiH potrebno je izgraditi 133 mosta ukupne dužine od 25,8 kilometara, kao i 53 tunela ukupne dužine od 37,5 kilometara. Po realizaciji projekta autocesta Beograd–Sarajevo bit će prva autocesta koja će direktno povezati Srbiju i BiH, te postati jedan od ključnih koridora koji će povezivati sve zemlje regije.
Doznajte ovdje sve o mega projektu – sarajevskom tunelu Kobilja glava.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
