Obala rijeke između dvije granice u riziku od ‘pucanja’: U rekonstrukciju ide 21 nasip
Rijeke su u prošlosti bile i blagoslov i prokletstvo. Koliko god je blizina rijeke bila atraktivna česte poplave su uništavale usjeve i mučile stanare obala. Isti je slučaj s više od 300 kilometara Drave koliko prolazi Hrvatskom do ušća u Dunav. U 18. i 19. stoljeću gradili su se nasipi, no velike vode s vremenom su nalazile svoj put kroz te građevine koje bi polako popuštale i gubile svrhu. Hrvatske vode stoga sad traže cjelovito rješenje za čak 21 desnoobalni nasip. Daje se 400 tisuća eura za 18 mjeseci razrade ideje.
Što se planira u okviru rekonstrukcije desne riječne obale? | foto: Pexels, Canva
Ukupno 21 desnoobalni nasip duž obale rijeke Drave dobiva novo lice, stoji u projektnom zadatku koji u rujnu ove godine objavljuje naručitelj Hrvatske vode. Za 400 tisuća eura, kolika je procijenjena vrijednost realizacije, odabrani gospodarski subjekt trebao bi izraditi ideju. Za posao će imati 18 mjeseci.
Tako će se nastaviti sustavne i planske radove vezane za zaštitu od poplava područja donje Drave započete nakon velikih poplava sredinom šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Radit će se kako bi se zaštitila ugrožena područja od poplava i najveći broj nasipa nalaze se uglavnom na desnoj obali rijeke.
Preko 300 km
Zanimljivo je da je rijeka Drava jedan od najvećih desnih pritoka Dunava s ukupnom površinom sliva od oko 43.230 četvorna kilometra. Izvire u južnom Tirolu u Italiji kod mjesta Dobiaca na nadmorskoj visini od oko 3.800 metra, a od ukupno 733 kilometra toka u Hrvatskoj do ušća u Dravu prolazi 317 kilometara.
Vodostaj rijeke poput vodostaja Dunava zbog topljenja snijega u Alpama naraste u kasno proljeće. Sekundarni maksimum zbog kiša obično se javlja u jesen iako se poplave znaju pojaviti i u drugim dijelovima godine.
No, kako je protok Dunava od Drave veći gotovo pet puta, uspor velikih voda te rijeke na području Donje Drave doseže sve do Belišća, u Osječko-baranjskoj. Budući da su velike vode na tom području ugrožavale više od 144 tisuće hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta, od 18-og pa kroz 19- stoljeće ovdje su se ‘vrijedno’ radili nasipi, ali nisu izvedeni bez greške.
Riječni tok | foto: Pexels
– Zbog načina njihove gradnje voda ih je lako probijala što je zahtijevalo njihovu stalnu rekonstrukciju i dogradnju, stoji u projektnoj dokumentaciji koja sada predviđa totalnu rekonstrukciju čak 21 desnoobalnog nasipa rijeke, a prvo se traži idejno rješenje.
Spas od velikih poplava
Sustavni i planski radovi vezani za zaštitu od poplava područja donje Drave započeti su nakon velikih poplava sredinom šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kad je i Zagreb poplavila rijeka Sava.
– Postojeća obrana velikih voda aluvijalnog područja uz Donju Dravu isključivo se temelji na nizu obrambenih nasipa duž rijeke koji se u pravilu naslanjaju na visoke obale. Većina nasipa izgrađena je tako da štite ovo područje od velikih voda 100-godišnjeg povratnog perioda, navodi projektna dokumentacija Hrvatskih voda za posao rekonstrukcije koji predviđa nove zahvate za velik dio riječne obale.
Ni manje, ni više: 21 nasip
Na rijeci Dravi, stoji u dokumentaciji, do sada je izvedeno oko 256,4 kilometra nasipa, ali je dolina Drave i unatoč tome ostala najugroženija od poplava na cjelokupnom slivnom području Dunava. Ugrožena područja od poplava i najveći broj nasipa nalaze se uglavnom na desnoj obali.
Riječni tok | foto: Pexels
– U toku godina više je nepovezanih obrambenih nasipa. To su usporni nasipi uz obalu kanala Rog-Strug, Zgruti-Brestić, nasip Starog Vir kanala, usporni nasip uz desnu obalu Starog Vir kanala, nasip Lendave, Starogradački Marof, stari nasip Terezino Polje, Terezino Polje-Vrbovka, dionica od Terezinog Polja do Detkovca, dionica Detkovac-Vrbovka, usporni nasip uz l.o. pa i uz d.o. Županijskog kanala, nasip Veliko Polje-Pješčani Zatonj, nasip Pješčani Zatonj-Lesevo, sekundarni nasip Leševo, Lanka, nasip Županijski kanal-Sopje, nasip Sopje-Noskovci, sekundarni nasipi Karaula i Konopljište, Zabara-Hobođ, Donji Miholjac-Sveti Đurađ te nasip Belišće-Nard, navodi projektni zadatak.
Kako stoji u zadatku, u pogledu sigurnosti od prelijevanja, samo manji dio izgrađenih nasipa je zadovoljavajući. Najveći broj desnoobalnih nasipa, za postojeće hidrološke uvjete i sadašnje stanje uređenosti rijeke Drave, nema potrebno zaštitno nadvišenje od 1,2 metra. Stupanj zaštite stoga je smanjen, a dok su na nekima s vremenom pravljene intervencije, novo obuhvatno rješenje sredilo bi sve odjednom pa više ne bi trebalo biti greške.
Sustav za 100 godina
– Svi nabrojani nasipi čine sustav zaštite desnoobalnog područja od velikih voda rijeke Drave. Kako bi zaštita i dalje bila učinkovita i cjelovita potrebno je provesti analizu ugroženosti te predvidjeti potrebne zahvate za ostvarenje tog cilja, piše u Projektnom zadatku naručitelja zahvata, Hrvatskih voda.
Sustav nasipa trebat će dimenzionirati na 100-godišnju veliku vodu sa sigurnosnim dodatkom od 1,2 metra kako bi branjeno područje bilo uspješno zaštićeno i u slučaju ekstremnih vodostaja. Kruna nasipa trebat će biti široka najmanje 5 metara, a na kruni je predviđena i odgovarajuća kolnička konstrukcija minimalne širine od tri metra.
Nagib pokosa trebat će predvidjeti sukladno proračunu stabilnosti i procjeđivanja, ali ne manje od potrebnog za nesmetano kretanje strojeva za redovno održavanje. Za potrebe mimoilaženja, naravno, gdjegdje će biti nužno po potrebi i proširiti krunu nasipa.
Analiza oskudne dokumentacije
Planirana je provedba proračuna da bi se utvrdilo procjeđivanje kroz nasip i odgovarajuća tehnička rješenja za kontrolu procjeđivanja i evakuaciju procjednih voda. Računa se i na to da će se analizirati područje koje gravitira nasipu i za njega se predvidjeti rješenje prikupljanja zaobalnih voda pripadajućeg sliva i njihove kontrolirane evakuacije. Zna se što treba napraviti, no u svemu postoje i određeni problemi.
– Predmet ove dokumentacije su nasipi građeni prije više desetljeća, a projektna dokumentacija o njihovoj izvedbi je oskudna. U početnoj fazi izrade potrebno je izvršiti analizu starih kartografskih prikaza u svrhu utvrđivanja smještaja riječnih rukavaca koji su presječeni nasipima. Lokacije presječenih rukavaca potencijalno su područje slabijeg temeljnog tla i veće propusnosti te je u fazi tehničkih rješenja potrebno posvetiti im posebnu pažnju, navodi projektna dokumentacija.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
