Odvjetnica nam je objasnila što se događa kada ozljeda na radu nije priznata
Za ozljede na radu se primjenjuje Zakon o zaštiti na radu, a kada do nje dođe, cijeli slučaj ispituje nadležni inspektor rada. Ipak, u nekim slučajevima ova vrsta ozljede neće biti priznata, a što se onda točno događa nam je pojasnila odvjetnica Blaženka Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
Odvjetnica Musulin o ozljedi na radu | Foto: Canva/privatna arhiva
Ozljeda na radu je ozljeda nastala mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, ali i ozljeda prouzročena promjenom fiziološkog stanja organizma ako je uzročno vezana uz obavljanje djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju. Više možete čitati ovdje. Sada smo od odvjetnice Musulin saznali što se događa kada ozljeda na radu nije priznata.
Što nije ozljeda na radu?
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju je točno određeno što točno znači ozljeda na radu, ali jednako tako je i odredbom članka 67. stavka 1. točka 1. istog Zakona objašnjeno kako to nije ozljeda do koje je došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno to nije ozljeda koja je nastala zbog istog takvog ponašanja pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto.
Točnije, kako nam je navela odvjetnica, ozljeda na radu nije na primjer tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i slično.
Put do kuće mora biti redovit
Jednako tako, odvjetnica Musulin nam objašnjava da ozljeda na radu ne mora biti priznata ako nije nastala na redovitom putu od mjesta rada do stana ili obratno.
– Dakle ako put kući nije bio direktan, te je drugačiji od onog koji radnik inače koristi tijekom svog redovito povratka od mjesta rada do stana ili obratno, tada nisu ispunjene pravne pretpostavke u smislu članka 66. stavka 1. točke 3. ZOZO radi priznavanje nastale ozljede kao ozljede na radu. Navedeno je međutim moguće dokazivati u postupku ulaganjem žalbe u roku, rekla nam je odvjetnica.
Što kada ozljeda na radu nije priznata?
Saznali smo i da u slučaju kada nakon zadobivene i prijavljene ozljede na radu radnik dobije negativno rješenje, odnosno kada mu ova vrsta ozljede nije priznata, na Rješenje se može uložiti žalba.
– Protiv Rješenja HZZO-a kojim je odbijena ozljeda na radu potrebno je uložiti žalbu u zakonskom roku prema uputi o pravnom lijeku koja stoji na kraju rješenja, objasnila nam je odvjetnica Musulin.
Dodala je i kako je važno žalbu uložiti u zakonskom roku koji teče od prvog sljedećeg dana od dana primitka rješenja, bez obzira je li taj prvi idući dan radni ili neradni. S druge strane, Musulin kaže da zadnji dan roka pada 15. dan i pri tome se kao zadnji dan ne računa neradni dan, npr. nedjelja ili praznik, a ako je baš taj dan zadnji dan roka, rok se „prebacuje“ na prvi sljedeći radni dan.
Kome se žalba predaje?
Osim rokova, važno je znati i kome se žalba podnosi, odnosno predaje, što je veoma bitno i na što nas je upozorila odvjetnica Musulin.
– U uputi o pravnom lijeku stoji da Žalbu treba podnijeti Direkciji zavoda, a podnosi se neposredno tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje, donošenjem žalbe na prijemni ili preporučeno poštom. Tako predana ili upućena žalba preporučenom pošiljkom smatra se predanom u roku bez obzira kada ju Direkcija doista zaprimi, otkrila nam je odvjetnica iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
Zaključak
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju je točno definirano što je točno ozljeda na radu, ali i što se ne smatra ovom vrstom ozljede. Ipak, kada ozljeda na radu nije priznata može se podnijeti žalba Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
