Via Carpatia: Mreža autocesta koja spaja istok i zapad Europe napreduje u vrtlogu neizvjesnosti
Via Carpatia transnacionalna je mreža autocesta, duga oko 3.000 kilometara, koja bi trebala povezati sjever i jug Europe. Predstavlja jedan od najvažnijih projekata EU, a nakon pauze, čini se kako su se stvari ponovno počele kretati naprijed. Nedavno je otvorena rumunjska dionica, a poljska se pomiče s mrtve točke. Evo što se događa na gradilištima.
Via Carpatia ilustracija | foto: Freepik/Canva
Via Crapatia je planirana međunarodna autocestovna mreža koja bi trebala povezati Klaipėdu u Litvi i Solun u Grčkoj, prolazeći kroz središnju i istočnu Europu. S obzirom na to da ruta uglavnom prolazi kroz Karpate, tako je i dobila ime – Via Carpatia. Trebala bi biti duga oko 3.000 kilometara.
Trenutno je u izgradnji, a rokovi se pomiču. Naime, planirano je da bude dovršena do 2025. godine, ali taj rok je prolongiran za dvije godine. No, iz Poljske koja je ključna za realizaciju projekta stižu dobre vijesti vezane uz dinamiku gradnje. Ali, krenimo od početka.
via carpatia | foto: 3SI research centar
Nova trgovinska os
Ova brza cesta namijenjena je konačnom povezivanju zemalja Triju mora sjeverno-južnom osi (od Baltičkog mora do Crnog i Egejskog mora), stvarajući učinkovit i koherentan prometni sustav u srednjoj Europi. Ruta bi trebala razbiti tradicionalni model trgovinske osi Istok-Zapad, na kojoj su srednjoeuropske zemlje temeljile svoj dosadašnji gospodarski rast.
Povezivanjem do sada slabo povezanih zemalja Regije Triju mora, Via Carpatia će stvoriti veliki potencijal za izgradnju gospodarskih veza unutar regije, generirati daljnji rast i na kraju postati infrastrukturna okosnica istočnog dijela EU. Konačno, kao ruta velikog kapaciteta povoljno smještena uz potencijalnu crtu bojišnice, Via Carpatia će također poboljšati sigurnost istočnog boka NATO-a, piše 3seaseurope.com.
Ilustracija, Štaglinec, kamion | Foto: Google maps, Unsplash
Najizazovnija dionica
Iako je ranije postojao plan da cesta bude otvorena 2025. godine, uslijed niza opravdanih okolnosti radovi su prolongirani, a 2027. godina određena je kao novi okvir za otvaranje ovog izuzetno važnog cestovnog pravca. Barem u onom dijelu koji se odnosi na Poljsku.
Naime, poljski mediji nedavno su objavili informaciju kako su vlasti u ovoj zemlji dozvolile realizaciju izgradnje dijela ceste Dukla – Barwinek koji se nalazi na granici sa Slovačkom. On predstavlja važan dio ovog prometnog pravca.
Ruta između Dukle i Barwineka graniči sa Slovačkom i jedna je od najizazovnijih dionica brze ceste S19, kako geološki tako i ekološki. Projekt će uključivati izgradnju cestovne raskrsnice Barwinek i 15 vijadukata, od kojih će najduži biti dug približno 1,1 kilometara. Također će biti izgrađeno devet mostova, četiri cestovna vijadukta i šest prijelaza za divlje životinje, izvještava klix.ba.
Poljska ključna
Poljska ima ključnu ulogu u realizaciji Via Carpatie s obzirom na to da će ruta kroz ovu zemlju biti dugačka oko 700 kilometara. Od toga je 282,5 kilometara završeno, 257,9 kilometara je u izgradnji, a 171,6 kilometara prolazi natječajne procedure i pripreme za otvaranje gradilišta.
Prema procjenama i službenim informacijama, Poljska je iz EU fondova za ovu autocestu osigurala više od šest milijardi eura. Za dionicu S19, kao dijela Via Carpatije između Dukle i Barwineka, iznos sufinanciranja je 326,1 milijuna eura.
bager | foto: Freepik
Gdje se radi
Radovi u Slovačkoj se trenutno provode u nekoliko faza, a prema dostupnim informacijama trenutno se gradnji posljednji dio D3 autoputa u vrijednosti od 261 milijuna eura.
Završetak dionice D3 u dužini od 10 kilometara trajat će do 2029. godine. Ovaj složeni projekt uključuje izgradnju 22 mosta, novih petlji i mjere zaštite okoliša. Radovi na poboljšanju postojećih dionica D3 uključivat će popravak ili zamjenu spojeva mostova i modernizaciju dionica tunela.
Rumunjska dionica
Prva dionica budućeg autoputa otvorena je u Rumuniskoj. Dio autoceste A1 Sibiu – Pitești, koji se proteže od Curtea de Argeșa do Piteștija, u pogonu je od lipnja. Kako je istaknuto otvorena je čak tri mjeseca ranije od ugovorenog roka.
Inače, autocesta A1 Sibiu – Pitesti duga je 122,11 kilometara i podijeljen je na pet dionica. Na kraju će povezati centralnu i zapadnu Rumuniju s evropskom mrežom autoputeva, odnosno s panevropskim koridorom IV.
Doznajte ovdje sve o gradnji mega stadiona u Indiji.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
