Video: Gradilište ‘Kranjče’ kao u mravinjaku, prvi obrisi su tu, tempo se ubrzava
Šest mjeseci nakon početka radova na prvom novom stadionu u Zagrebu u posljednjih 50 godina, radovi na Kranjči snažno napreduju. Osim stadiona koji će biti karakterističan po održivim rješenjima, uz novi teren i tribine Trešnjevka će dobiti i novi trg. Sve skupa košta milijune, a u trenutnoj fazi izvedeni su temelji i podignut prvi armiranobetonski stup.
Kako napreduje stadion u Kranjčevićevoj | foto: Bauštela.hr
Prvi novi stadion u Zagrebu u više od 50 godina gradi se na zagrebačkoj Trešnjevki. Stara Kranjčevićeva srušena je krajem svibnja ove godine te je krenula izgradnja novog stadiona. Na gradilištu kažu da su dosad izvedeni radovi na temeljima, a podignut je i prvi betonski stup.
Uskoro ubrzanje
– Radovi teku planiranim tempom. Na gradilištu se u prosijeku trenutno nalazi 50 do 100 ljudi. Zavisno o opsegu radova na taj dan. U fazi smo izvedbe armiranobetonskih temelja svih tribina i krenuli smo s montažom prvog, AB montažnog stupa, otkrio je Igor Sedlar, inženjer gradilišta ispred tvrtke Strabag.
Strabag je, znamo, odabran za izgradnju Kranjčevićeve u ožujku, a za izvedbu posla imaju 18 mjeseci. Radovi im teku dobro, a dosad je podignut i prvi armiranobetonski stup. No, planiraju dodatno ubrzati tempo.
Galerija 11 Fotografija
Otvori
– Radovi teku planiranim tempom. Na gradilištu se u prosjeku trenutno nalazi 50 do 100 ljudi. Zavisno o opsegu radova taj dan. U fazi smo izvedbe armiranobetonskih temelja svih tribina i krenuli smo s montažom prvog, AB montažnog stupa. Planiramo pojačati tempo i završiti objekt sukladno očekivanjima i dogovoru i ugovoru s Gradom. I ostalim službama, dodao je inženjer.
Kako funkcionira ‘kružna gradnja’?
Već smo pisali o tome da se Kranjčevićeva gradi materijalima sa starog stadiona. Kako su nam u rujnu napisali iz Strabaga, projektom se postavljaju i novi standardi u gospodarenju građevinskim otpadom i zaštiti okoliša.
Na ovom gradilištu, tad su rekli, ništa ne ide ‘u vjetar’, jer se projekt temelji na principima kružne gradnje: beton se drobi i koristi za nove konstrukcije, smanjujući potrebu za vađenjem prirodnih resursa, dok se iskopana zemlja koristi za uređenje okoliša. Plastika i drugi korisni materijali razdvajaju se i šalju na reciklažu, dok se ono što se ne može iskoristiti donira drugim projektima i organizacijama. Priču o reciklaži sad je potvrdio i Sedlar, tvrdeći da se svako korak izvodi po najstrožim pravilima sruke.
Kako napreduje stadion u Kranjčevićevoj | foto: Bauštela.hr
– Sav beton je predrobljen, znači, recikliran. On će se koristiti u potpunosti. Čelična konstrukcija predana je tvrtci koja je ovlaštena za daljnju obradu recikliranja tog materijala i svi ostali materijali koje je bilo moguće iskoristiti su iskorišteni, rekao je Sedlar.
Puno novosti
Gradonačelnik Tomislav Tomašević podsjetio je da se gradi novi stadion od 11.163 mjesta, i da je riječ o 38 milijuna eura vrijednoj investiciji (bez PDV-a). Naglasio je da se projekt u potpunosti financira iz gradskog proračuna, kao i da će na obnovljenoj Kranjčevićevoj igrati i Dinamo i Lokomotiva, a po potrebi i drugi klubovi – kako bi se u međuvremenu realizirala rekonstrukcija odnosno izgradnju maksimirskog stadiona. Rekao je i po čemu će sve nova ‘Kranjča’ biti posebna.
Kako napreduje stadion u Kranjčevićevoj | foto: Bauštela.hr
– Bit će niz ekoloških rješenja. Gradi se i spremnik za kišnicu koja će se ‘spremati’ i koristiti za zalijevanje nogometnog terena. Imat ćemo i solarnu elektranu koja će doprinijeti energetskoj samoodrživosti, a neće biti starih reflektora ni starih stupova koji su oko igrača stvarali čudne sjene. Odlučili smo se na ovo rješenje kako bi ovdje igrao i Dinamo i drugi klubovi dok se ruši stari stadion u Maksimiru i gradi novi, poručio je gradonačelnik.
Napomenuo je da se nogometni stadioni na području Grada Zagreba održavaju sredstvima iz gradskog proračuna, kroz program javnih potreba u sportu. Stoga svi klubovi u svim sportovima – kad koriste dvorane, bazene pa i stadione imaju svoje vremenske termine za koje grad kroz proračun plaća održavanje svih sportskih objekata, pojasnio je Tomašević. Tako sportskim objektima upravlja ustanova, a ne firma, jer je u pitanju neprofitna djelatnost, dodao je.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
