Stadion u Kranjčevićevoj: Stogodišnjak čija se grandiozna obnova željno iščekuje

Stadion Zagreb, poznatiji kao stadion Kranjčevićeva po ulici na kojoj je građen, sagrađen je davne 1921. godine za klub Concordia. Od te godine, na stadionu su pravljene brojne modifikacije, a posljednja obnova provedena je 2018. godine, kada su uređene lože, stavljen novi, hibridni travnjak i kada je povećan kapacitet sjedećih mjesta. Ipak, zagrebački stadion i dalje muku muči s nenatkrivenim dijelovima tribina. Nezanemariv problem je i što je teren za utakmice u HNL-u godinama dijelilo više klubova, zbog čega je travnjak ‘izlizan’ i na njemu se nogometaši često ozljeđuju. Prije nepune dvije godine najavljena je velika obnova stadiona koja bi trebala riješiti njegove probleme. Idejni projekt ponudio je zagrebački Arhitektonski fakultet, a gradska uprava naknadno je objavila javni natječaj. S jednim bodom više pobijedio je ‘tvorac’ osječke Opus Arene, na što se Arhitektura požalila, ali žalba je odbijena kao neosnovana.

Nogometni stadion ‘Zagreb’ vjerojatno prepoznatljiviji po svom ‘kolokvijalnom’ nazivu, ‘stadion Kranjčevićeva’, zbog ulice Silvija Strahimira Kranjčevića u kojoj se nalazi ulaz na stadion, na papiru je već neko vrijeme spreman za obnovu. Izgrađen 1921. godine, kao tadašnji najveći stadion u Zagrebu, za klub Concordia, stadion je kroz povijest mijenjao svoj izgled, raznim manjim i većim izmjenama na infrastrukturi. Zbog oronulosti i nedostataka poput nenatkrivenih tribina i izlizanog travnjaka, ovom stadionu koji se nalazi u staroj zagrebačkoj četvrti Trešnjevka, već je niz godina potrebna ‘prava’ obnova.

Velika obnova zapela na žalbi

Stadion Zagreb dobio je nešto veće kapacitete sjedećih mjesta, a i novi travnjak prilikom promjena na njegovoj infrastrukturi 2018. godine. Izmjene, međutim, nisu riješile pitanje dijelom nenatkrivenih tribina, a ni novi, hibridni travnjak, nije ponudio rješenje problema ‘prekomjernog’ korištenja stadiona koji, osim čestih utakmica, istovremeno je niz godina koristilo nekoliko klubova – NK Lokomotiva, NK Rudeš i NK Hrvatski Dragovoljac (zadnja dva kluba u HNL-u). Ipak 2022. je najavljen novi projekt za Kranjčevićevu, što je javnosti obznanio zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet, a najavu projekta smo prenijeli. Korlaet je tom prilikom izrazio želju da stadion financiraju Grad Zagreb te HNS i UEFA. Kada se još krajem 2022. krenulo govoriti o ovom velikom projektu za Zagreb, spominjao se i zahtjev UEFA-e za stadion s najmanje 8.000 mjesta, no, kada su krenule stizati ponude, pokazalo se da bi mjesta moglo biti i više.

Svejedno, ni godinu dana nakon najave obnove stadiona u Kranjčevićevoj, projekt nije kretao. Idejni projekt izradio je, naime, zagrebački Arhitektonski fakultet, a gradska uprava naknadno je raspisala javni natječaj za izradu glavnog i izvedbenog plana rekonstrukcije stadiona. Pristigle su četiri prijave koje su ocijenjene kao valjane, a između dva favorita, Arhitektonskog fakulteta i osječke tvrtke Sirrah, kao ekonomski najpovoljnija opcija odabrana je ponuda ponuditelja Sirrah d.o.o. Osijek.

No, nakon odabira izvođača projekta, priča sa stadionom nešto se zakomplicirala. Gradska uprava s nije potpisala ugovor s odabranim ponuditeljem jer je Arhitektonski fakultet na rezultat javnog natječaja reagirao žalbom na donesenu odluku. Točnije, Fakultet je iznio žalbu pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). DKOM je žalbu Arhitektonskog fakulteta odbacio krajem siječnja, a ugovor za izvedbu projekta na kraju je ipak dodijeljen društvu Sirrah Projekt d.o.o.

Na natječaju odabrani Sirrah radio Opus Arenu

Kada je predstavio svoj projekt za ‘novi’ stadion Zagreb, Arhitektonski fakultet na natječaju koji je raspisala Gradska uprava ponudio je suradnju sa zagrebačkim Sveučilištem i tvrtkom ‘Ing4studio‘ iz Zagreba, dok je Sirrah, iako se natjecao samostalno, u ponudi naznačio da će kao podizvoditelje uzeti tri tvrtke. Budući je Sirrah izradio rješenje za Opus Arenu, stadion osječkog nogometnog prvoligaša na Pampasu koji trenutno predstavlja najmoderniji stadion u državi, zadovoljio je jedan od ključnih uvjeta natječaja za stadion u Kranjčevićevoj. Naime, od sudionika u natječaju tražilo se iskustvo u projektima izgradnje nogometnih stadiona ili građevina slične namjene.

Tvrtka Sirrah, dakle, bila je zadužena i za mega projekt dosad najinovativnijeg hrvatskog stadiona, Opus arene u Osijeku, s koje se u kratkom razdoblju nakon otvaranja s jednog dijela građevine odronio beton, a projektanti su se odmah ogradili od nesreće, o čemu smo i pisali. Tvrtka koja je odabrana u natječaju, za stadion koji su koristili NK Rudeš, NK Zagreb no i NK Lokomotiva, na što se zagrebački arhitektonski fakultet požalio, kao ključne elemente koje će uvesti prilikom obnove, isplanirala je proširenje tribina dogradnjom, na istoku, sjeveru i jugu, kako bi se podigao kapacitet, a predvidjeli su i više nego nužno natkrivanje tribina. Trenutno su nenatkrivena mjesta jedan od glavnih problema stadiona. Radi poticanja samoodrživosti stadiona, Sirrah je isplanirao i ugradnju solarnih panela. Što je sve projekt tvrtke Sirrah predvidio za zagrebački stadion možete pročitati ovdje.

Igrači se ozljeđuju i na hibridnom travnjaku iz 2018.

Dok se iščekuje rješenje žalbe na rezultat natječaja za obnovu stadiona, vrijedi se podsjetiti kako su, nakon posljednjih značajnijih izmjena na stadionu Kranjčevićeva 2018. godine, predstavnici Hrvatskog nogometnog saveza, u nazočnosti tadašnjeg gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, predstavili dijelom obnovljen stadion. Taj posljednji put kada su rađene promjene na infrastrukturi, stadion je dobio i hibridni travnjak. Djelomično renoviran, stadion je odmah predan na korištenje Nogometnom klubu Lokomotiva. Ta, 2018. godine provedena obnova stadiona, izvedena je u sklopu projekta obnove terena prvoligaša, koji je tada u Hrvatskoj HNS pokrenuo s UEFA-om, 2018. izvijestio je Grad Zagreb.

– Sretni smo što su nam HNS i Grad Zagreb omogućili novi prekrasan teren. Nadam se sudjelovanju u daljnjim akcijama kako bi stadion izgledao sve bolje i ljepše, ne samo za igru nego i naše gledatelje, nakon preuređivanja stadiona i terena rekao je izvršni direktor Lokomotive Dennis Gudasić.

Prema Gudasiću, Klub je na stadionu prilikom obnove 2018. uložio i u ostale dijelove, kao što su prostor za lože i prostorije za WC, koje su prethodno bile u prilično lošem stanju. Unatoč obnovi, neki problemi stadiona, može se reći oni većih razmjera, ostali su neriješeni. Stadion i dalje nema potpuno natkrivene tribine, a ni novi travnjak nije mogao riješiti problem ‘izlizanog’ travnjaka zbog toga što je stadion dugo godina dijelilo više klubova, NK Lokomotiva te NK Rudeš i NK Dragovoljac kada nastupaju u HNL-u. U zadnjoj četvrtini ove sezone Rudeš je napustio Kranjčevićevu i vratio se na matični stadion. Svejedno, zbog nešto povećanog korištenja terena, zamijećeno je da travnjak gubi na svojoj kvaliteti, te su se na terenu stadiona na Kranjčevićevoj dogodile brojne ozljede igrača za vrijeme utakmica.

– Inače je nesretna ta Kranjčevićeva. Nije samo za Hajduk, za mnoge. Samo ove sezone protiv Lokomotive mu je tamo stradala zadnja loža, a i Elez se ondje ozlijedio prošle godine na utakmici sa Lokomotivom pa je imao dugu pauzu. Lovri Kaliniću je na tom stadionu ‘otišlo’ koljeno, tako da već se tu skuplja ozbiljna kolekcija ozljeda na Kranjčevićevoj, ali dobro. To su neke realnosti HNL-a i ovih terena, pogotovo Kranjčevićeve koja je stadion sa najviše HNL utakmica i ne postoji plan kako će se to promijeniti. Dapače, postoji plan kako će se korištenje stadiona pojačati, problem prekomjernog korištenja terena na Kranjčevićevoj komentirao je u podcastu ‘Utamicu po utakmicu’ voditelj Igor Ćurković.

Što s posljednjim velodromom u Hrvatskoj?

Inače, stadion na Kranjčevićevoj ulici uistinu je kultno i nezaobilazno mjesto za svakog Zagrepčana, ali i posjetitelja Zagreba, a specifično kod stadiona je što je smješten u starom gradskom naselju Trešnjevci i okružuju ga život i zgrade trešnjevačkih ulica Tratinske i ulice pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. Kako se sa zapadne tribine otvara nezakriljen pogled na trešnjevačke zgrade koje se nalaze sa istočne strane stadiona, stanari tih zgrada ne mogu pobjeći doživljaju utakmica. Stadion se inače krenuo graditi 1910., za potrebe legendarnog zagrebačkog nogometnog kluba Concordia, a 1921. godine završen stadion bio je najveći u Zagrebu. Kako je stadion izgrađen početkom 20. stoljeća, jasno je da je ‘okvir’ zgrada koje ga okružuju većim dijelom nastao u kasnijim godinama.

Za oblik koji je danas za stadion karakterističan ‘odgovoran je’ jedan nemili događaj. Na nogometnom stadionu Zagreb, naime, 29. studenog 1977. godine, u požaru je uništena zapadna tribina stadiona. Od tog trenutka, stadion je doživljavao različite modifikacije, no, najveći dio infrastrukture građevine koji se većim dijelom zadržao do danas napravljen je upravo za vrijeme pripreme Univerzijade, to jest svjetskih studentskih igara koje su se u Zagrebu održale 1987. godine. Posljednja obnova stadiona u Kranjčevićevoj ulici završena je 2018. godine. Od tada, stadion se sastoji od dvije tribine. Natkrivena zapadna tribina sa počasnom i novinarskom ložom kapaciteta je 3.850 sjedećih mjesta, a istočna tribina ima 1.500 sjedećih mjesta.

Stadion Kranjčevićeva ima svega dvije tribine te je predviđen za održavanje, kako dnevnih tako i noćnih utakmica, nakon što su 2008. na stadion kao dio infrastrukture dodani novi reflektori, a od ‘nadogradnje’ 2018. godine, kada su postavljene stolice na istočnu tribinu te hibridni travnjak, stadion može primiti 5.350 gledatelja. K tome, oko stadiona još uvijek kruži biciklistička staza, takozvani kružni Velodrom Kranjčevićeva, profiliran prema projektu zagrebačkog inženjera Milana Zrinjskog iz 1955. godine. Ovaj velodrom, zanimljivo je, danas je jedini u Hrvatskoj, a projekt rekonstrukcije kojim se velodrom planira ukloniti, podiglo je pitanje hoće li Hrvatska tako izgubiti i svoj posljednji velodrom. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je kako će, dok će velodrom prilikom rekonstrukcije uistinu biti uklonjen, za njega biti osigurana druga prikladna lokacija, prenio je Večernji list.