Više od 700 miniranja i 125 metara visine: Kako je spojen posljednji element istarskog vijadukta

Na zapadnom kraku Istarskog ipsilona dovršena je jedna od najsloženijih faza gradnje. Spajanjem posljednjeg elementa 552 metra dugog i do 125 metara visokog vijadukta Limska Draga završen je ključni konstruktivni zahvat na ovom dijelu trase. Riječ je o objektu koji se gradio u iznimno zahtjevnim terenskim uvjetima, uz više od 700 miniranja i preciznu konzolnu gradnju. Završetak cijelog projekta Istarskog ipsilona planiran je za prosinac 2026. godine.

Na zapadnom kraku Istarskog ipsilona dovršen je jedan od najsloženijih građevinskih zahvata na cijeloj trasi. Spajanjem posljednjeg elementa drugog vijadukta Limska Draga zaokružena je tehnički najzahtjevnija faza ovog strateški važnog infrastrukturnog projekta. Riječ je o objektu koji svojom veličinom, visinom i konstrukcijskim rješenjima predstavlja jedno od najimpresivnijih gradilišta u Istri, ali i šire.

Vijadukt Limska Draga dug je ukupno 552 metra i sastoji se od pet raspona, pri čemu se središnji, dug 160 metara, izdvaja kao posebno zahtjevan konstruktivni element. Konstrukcija se oslanja na četiri stupa, od kojih najviši doseže čak 125 metara iznad terena, dok se ostali kreću između 45 i 110 metara. Upravo ti gabariti i zahtjevni terenski uvjeti svrstavaju ovaj vijadukt među najsloženije objekte na cijelom Istarskom ipsilonu.

Završena konstrukcija, radovi ulaze u završnu fazu

Do prosinca 2025. godine dovršena je kompletna armiranobetonska konstrukcija vijadukta, a svih 53 segmenta čeličnog gornjeg ustroja uspješno su montirana. Trenutačno se izvode radovi na antikorozivnoj zaštiti čeličnih elemenata, čime projekt postupno ulazi u završnu fazu.

Generalni direktor BINA-Istre Dario Silić istaknuo je kako je spajanje posljednjeg segmenta važan korak u realizaciji cijelog projekta i potvrda kontinuiteta ulaganja u modernu i sigurnu prometnu infrastrukturu u Istri. Naglasio je da je riječ o iznimno zahtjevnom objektu, čija je realizacija tražila visoku razinu stručnosti, precizno planiranje i besprijekornu koordinaciju svih sudionika u gradnji. Posebna pažnja, dodao je, posvećena je usklađivanju novog vijadukta s postojećim objektom kako bi se očuvao prostorni kontinuitet i prepoznatljivost krajolika.

Vijadukt je građen tehnologijom slobodne konzolne gradnje, koja je omogućila visoku sigurnost izvođenja, učinkovitost radova i minimalan utjecaj na okoliš, što je jedno od temeljnih načela projekta Istarskog ipsilona.

Više od 700 miniranja

Radovi na vijaduktu Limska Draga dio su šire završne faze projekta, koja uključuje i intenzivne zahvate na mostu Mirna te na kvarnerskoj strani tunela Učka. Iako se dio radova izvodi uz neprekidno odvijanje prometa, projekt napreduje prema planiranoj dinamici, uz stalnu brigu o sigurnosti korisnika i izvođača.

Tehnički direktor BINA-Istre Christian Santaleza istaknuo je zadovoljstvo napretkom radova na svim gradilištima, posebno naglasivši zahtjevnost dionice na kvarnerskoj strani tunela Učka. Tamo se radovi odvijaju u složenim geološkim uvjetima i uz vrlo kratke rokove, a od početka gradnje izvedeno je više od 700 miniranja, sve u skladu s najvišim sigurnosnim standardima. Unatoč tome, dinamika radova ostaje stabilna i u skladu s planovima.

Investicija vrijedna više od 200 milijuna eura potvrđuje dugoročnu usmjerenost BINA-Istre na jačanje prometne povezanosti Istre i Kvarnera. Završetak svih radova planiran je za prosinac 2026. godine, kada će korisnicima Istarskog ipsilona biti osigurana veća sigurnost, bolja protočnost prometa i znatno kvalitetnije putovanje, što je i konačni cilj cijelog projekta.

Ipsilon će postati Iks

Ove je godine BINA-Istra najavila još jedan veliki infrastrukturni iskorak u Istri. Riječ je o kapitalnom projektu vrijednom oko 400 milijuna eura, kojim bi se postojeći Istarski ipsilon transformirao u Istarski iks. Planirana je izgradnja dodatnog kraka dugog približno 20 kilometara, koji bi od čvora Žminj vodio prema Labinu, čime bi se znatno poboljšala prometna povezanost istočnog dijela poluotoka.

Osim prometnog rasterećenja, projekt ima i snažnu gospodarsku dimenziju. Novi krak izravno bi utjecao na revitalizaciju prostora u kojem danas radi oko 16.000 ljudi, a istodobno bi se smanjile gužve na Krčkom mostu. Istočni dio Istre povezao bi se s najvećim susjednim otocima brodskim linijama, čime bi se otvorile nove razvojne i logističke mogućnosti. Istarska županija već je naručila studiju izvedivosti, a projekt je ranije dobio i potporu Vlade Republike Hrvatske.