Hoće li državna subvencija sniziti cijene najma? 'Treba maknuti namete za građevinsku dozvolu'

Jednokratnim potporama od 250 eura Vlada nastoji pomoći redovitim studentima koji nisu uspjeli naći smještaj u studentskim domovima. Osim studenata, problem sa smještajem imaju mnogi, što zbog visokih cijena najma tako i cijena nekretnina. Mnogi nisu kreditno sposobni i APN za njih nije opcija. Država razmatra i sufinanciranje najma.

Središnji državni ured za demografiju i mlade je pokrenuo pilot program dodjele jednokratne pomoći od 250 eura kako bi pomogli mladima, prvenstveno studentima koji nisu uspjeli naći smještaj u studentskim domovima. Pomoć će se dijeliti u sedam velikih gradova u Hrvatskoj. Potvrdio je to Željko Uhlir državni tajnik u Ministarstvu državne imovine u emisiji Otvoreno na HRT-u.

Boro Vujović, potpredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK je naglasio kako je prosječna cijena najma stana u Zagrebu oko 400 eura plus režije. Istaknuo je kako svugdje gdje postoje fakulteti, postoji i interes za stanove za studente. Naveo je probleme oko stanova u primorskim gradovima gdje studenti mogu živjeti izvan sezone, a kada dođe sezona onda studenti ostaju bez svog stambenog prostora jer se vlasnici stanova odlučuju na kratkoročni najam.

Ekonomski analitičar HRT-a, Željko Kardum, je o pilot programu države o jednokratnoj pomoći studentima kazao kako se radi o državnoj redistribuciji nacionalnog bogatstva, što nikada nije bilo poticajno. Rekao je kako bi više pomoglo kad bi se nameti za građevinsku dozvolu maknuli, što je prihod jedinica lokalne samouprave, i uveo porez na nekretnine. Maknuo bi se trošak iz kapitalnog troška i pretvorio bi se u trošak održavanja vlasništva. Naglasio je kako bi se time ljude potaknulo da kupuju nekretnine.

U Ustavu lokalna uprava zadužena za stambene programe

Uhlir kazao je kako je prema Ustavu lokalna uprava zadužena za stambene programe, no nikako da preuzme ono za što je prema Ustavu nominirana. Dodao je i kako Grad Zagreb ne sudjeluje u nikakvom stambenom rješavanju, niti za vrijeme gradonačelnika Bandića niti sada.

Vujović je rekao kako je trenutno veliki interes za kupnjom stanova stoga što veliki broj ljudi želi iskoristiti APN. No, problem je što su cijene visoke i pitanje je tko si stan može priuštiti. Naglasio je kako nema dovoljno stanova na tržištu. Kako kaže, produkcija nije onolika kolike su potrebe. Trenutno je predviđeno 5.800 subvencija.

Na pitanje koji je razlog rasta cijena nekretnina, Kardum je odgovorio kako su Hrvati davno shvatili kako je ulaganje u nekretnine isplativo stoga što nije oporezivo. Dodao je kako je model problematičan, jer dok se daju subvencije, a ne oslobađa se tržište gradnje, uvijek će se biti u manjku što se tiče stanova.

Oko 20.000 obitelji koristilo APN

Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za mlade i demografiju u emisiji U mreži Prvog HRT-a kazala je kako je preko APN-a oko 20.000 obitelji ipak pronašlo smještaj. Dodala je kako su u razgovoru s mladim obiteljima otkrili da nisu svi u mogućnosti podignuti kredit i kupiti svoju nekretninu. Stoga najam kao opcija dolazi u obzir, o čemu aktivno razgovaraju s resorom.

Gradonačelnik Kastva, Matej Mostarac je objasnio kako bi se lokalne jedinice mogle uključiti u ovu priču. Dodao je da i on s 35 godina živi s roditeljima jer je teško odlučiti se za kredit.

– Jedinice lokalne uprave trebale bi se baviti stanovanjem, međutim, mi imamo najveći problem – od samostalnosti Hrvatske ne postoji sustavna politika stanovanja. Imali smo pojedinačne mjere, od 2001. POS stanovanje, sad APN kredite, imali smo stambenu štednju. No to su sve detalji u velikom kotaču koji nikako da zakotrljamo i stavimo u fokus. Nadam se da će ovaj rast cijena staviti to u fokus, rekao je Mostarac.

Grad koji uspješno provodi mjeru stambenog zbrinjavanja

Grad Slavonski Brod u ponedjeljak je raspisao novi Natječaj za osnivanje prava građenja na nekretninama u vlasništvu Grada Slavonskog Broda radi izgradnje obiteljske kuće s mogućnošću otkupa. Do sada je preko 80 mladih obitelji ostvarilo pravo građenja obiteljske kuće na gradskom građevinskom zemljištu. Sada je mladima u ponudi 12 zemljišta, od čega se dva zemljišta nalaze u Ulici Davida Bogdanovića, četiri u Mosorskoj ulici, dva u Dunavskoj ulici te četiri u Splitskoj ulici.

Podsjećamo, mladi za potrebe gradnje obiteljske kuće na gradskom građevinskom zemljištu plaćaju mjesečni najam, a nakon 10 godina zemljište mogu otkupiti od Grada pri čemu im se sve do tada uplaćene mjesečne najamnine uračunavaju u otkupnu cijenu zemljišta. Isto tako, otkup nakon 10 godina nije obvezan, a pravo gradnje ostvaruje se na razdoblje od 99 godina i kao takvo nasljedno je na potomke.

Još 2018. godine potpisano je oko 70 ugovora s mladim obiteljima o ostvarivanju prava građenja obiteljskih kuća na gradskim zemljištima, o čemu smo pisali ovdje. Grad Slavonski Brod je u ožujku prošle godine potpisao ugovor o izgradnji dvije nove stambene zgrade (G i H) namijenjene mladim obiteljima, a nedugo nakon toga uslijedio je i početak radova. Više o tome možete čitati ovdje.

U Zagrebu jednokratnu potporu ostvarilo 288 studenata

Državna tajnica Josić je rekla kako se jednokratna pomoć od 250 eura dodjeljuje studentima koji su se za ovu akademsku godinu prijavili za studentski smještaj i redovni su studenti, ali zbog manjka kapaciteta nisu uspjeli ostvariti smještaj u studentskim ili učeničkim domovima.

Ta se mjera odnosi na sve velike studentske gradove, u najvećoj mjeri na Grad Zagreb – gdje je potpisan prvi dio ugovora. U tijeku su pozivi u Splitsko-dalmatinskoj županiji s SC-om u Splitu, Istarskom i Varaždinskoj županiji – ti su pozivi u tijeku. Josić je rekla kako očekuju da će do kraja ožujka biti iskorišteno najviše sredstava.

Studentski centar u Zagrebu objavio je popis studenata koji su ostvarilo pravo na potporu u privatnom smještaju na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Na natječaj se ukupno odazvalo 414 studenata, a jednokratnu potporu od 248,86 eura ostvarilo je njih 288. O tome više možete čitati na srednja.hr.