Nacionalni plan stambene politike: Kako će država iznajmljivati privatne stanove i za koga se grade novi
Tri su cilja Nacionalnog plana stambene politike – priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, a njih se planira ostvariti kombinacijom četiriju poluga: financijske, porezne, zemljišne i ekološko- energetske. Svakako najzvučnija mjera Nacionalnog plana je aktivacija praznih nekretnina. Kroz Program priuštivog najma nastojat će se aktivirati 9.000 stambenih jedinica u privatnom vlasništvu. Tu je i gradnja novih stanova za prioritetne skupine. Analizirali smo predstavljene mjere.
Kako bi se realizirao Nacionalni plan stambene politike mijenjat će se više zakona odnosno donositi novi. Između ostaloga i novi Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu i novi Zakon o POS-u.
Zbog razlika u regionalnoj razvijenosti RH, NPSP predviđa suradnju s jedinicama lokalne samouprave koje će samostalno odlučivati o adekvatnim modelima stambene politike na svom području.
Aktivacija praznih nekretnina
U planu je aktivacija Programa priuštivog najma namijenjenog kućanstvima koja ostvaruju prihode ispod prosječne razine, a iznad granice siromaštva. Pri čemu će prioritet u Programu imati mladi do 45 godina starosti.
Vlasnici koji imaju prazne stanove, a u njima ne borave najmanje dvije godine, moći će ih dati državi u najam na razdoblje od 3 do 10 godina. Država će potom te stanove dalje davati u najam onima koji se prijave u Program priuštivog najma i zadovolje kriterije.
Tako će, primjerice, vlasnik stana koji na šest godina državi iznajmljuje stan od 65 kvadrata od države dobiti 42.000 sigurnih eura, vjerojatno na dvije ‘rate’. Za one koji bi u taj stan ušli cijena najma određivala bi se prema broju članova kućanstva. Ako se radi o dvije odrasle osobe koje zarađuju 2.118 eura zajedno, njihova bi najamnina iznosila 30% iznosa, odnosno od 500 eura na više.
Model je ovo koji bi s jedne strane vlasnicima praznih stanova omogućio siguran najam na duže vrijeme, bez brige o podstanarima. Dok bi podstanari imali sigurnost da se u nekretnini mogu dugoročno zadržati, bez strahovanja da se bilo kada može dogoditi da gazda ženi sina pa se mora van.
U svakom slučaju Program priuštivog najma jačat će pravnu sigurnost najamnog odnosa. Zbog čega će se i mijenjati Zakon o najmu stanova. Treba reći i da će se, u skladu s regionalnim pokazateljima (različita razina priuštivosti, prosječna plaća, itd.) raspisati kriteriji za prijavu u Program nakon čega će APN, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, objavljivati poziv za iskaz interesa korisnika priuštivog najma.
Gradnja državnih stanova
Kroz programe POS-a do 2030. godine planira se izgraditi približno 8.000 stambenih jedinica, a na potpomognutim područjima izgradit će se i obnoviti 2.000 stambenih jedinica.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama postat će središnje tijelo za provedbu poticane stanogradnje i priuštivog najma, pa će tako biti i dalje krovna institucija za POS.
Nacionalni plan stambene politike do 2030. uvodi novi način financiranja izgradnje POS zgrada, ali i novi pristup iskoristivosti tih zgrada. Tako će u buduće 50 % stanova u POS zgradama bit za prodaju, a 50 % za priuštivi najam. Tako će biti više dostupni i onima koji nisu zainteresirani za kupnju nekretnine.
U suradnji s jedinicama lokalne samouprave gradit će se nova stambena naselja. Cijene priuštivog stanovanja formirat će se po regijama, a povećat će se ponuda stanova po povoljnijim uvjetima. Također, država je najavila i poboljšanje modela potpore za gradnju obiteljskih kuća.
Provedbom Zakona o stambenom zbrinjavanju nastavit će se povećavati stambeni fond na potpomognutim područjima. Donijet će se Program izgradnje i obnove stambenih jedinica na potpomognutim područjima Republike Hrvatske za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji.
U okviru provedbe Programa izgradit će se ili obnoviti stambene jedinice, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, za što je iz Programa Konkurentnost i kohezija osigurano 40 milijuna eura bespovratnih sredstava, s učešćem RH od 15%.
Provedbom Programa za mlade izgradit će se pak 400 novih stambenih jedinica. Izradit će se Program stambenog zbrinjavanja u prigradskim i ruralnim područjima koja nisu u kategoriji potpomognutih područja. Posebnim Programom će se poticati naseljavanje manje naseljenih područja.
Posebne mjere za mlade
Nacionalni plan stambene politike u jednom segmentu ima poseban fokus na mlade, odnosno na olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih – osoba do 45 godina. Osim što će se samo za mlade namjenski graditi oko 400 stambenih jedinica, te će upravi oni imati prioritet kod priuštivog najma iz druge ruke, država planira mladima olakšati i kupnju nekretnina.
Tako je jedna od mjera povrat plaćenog poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine i povrat 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost za prvu nekretninu. U ovom će kontekstu biti kreiran Program povrata poreza za mlade (do 45 godina).
Unutar Programa bit će definirani će kriterije za povrat koji će ovisiti o veličini stambene jedinice, broj članova obitelji i maksimalnoj vrijednost stambene jedinice.
Treba reći i da će se u okviru brige o stanovanju mladih povećati i kapacitet studentskog smještaja. Sve kako bi se oslobodio stambeni kapacitet u velikim gradovima. Također, poticat će se i djelovanje neprofitnih stambenih zadruga zbog čega će se i izmijeniti Zakon o zadrugama.
Stiže još jedan namet za iznajmiljivače, oporezivanje prihoda raste od 5 do 6 posto, doznajte ovdje detalje.