Priuštive nekretnine za državni najam uskoro u ponudi: Od 22 kvadrata u Osijeku do 204 u Zagrebu

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u sklopu javnog poziva za Program priuštivog najma zaprimila je 958 zahtjeva vlasnika nekretnina iz svih županija Republike Hrvatske. Riječ je o modelu državnog najma koji donosi sigurnost vlasnicima, ali i otvara vrata stabilnijem i dostupnijem tržištu najma. Istovremeno, predstavlja i važan korak u aktivaciji praznih stanova i kuća koji godinama nisu bili u uporabi.

Program ima potencijal ublažiti pritisak na cijene najma, osobito u urbanim sredinama, a podaci prikupljeni kroz prijave pružaju vrijedan uvid u strukturu ponude na tržištu. Upravo zato njihova detaljna analiza otkriva ključne trendove i regionalne razlike. U nastavku donosimo pregled najvažnijih pokazatelja.

Regionalna raspodjela

Geografski gledano, najveći broj prijava dolazi iz Grad Zagreb, gdje je evidentirano 346 nekretnina, što čini više od trećine ukupne ponude. Ovakva koncentracija očekivana je s obzirom na veličinu tržišta i potražnju u glavnom gradu.

Međutim, značajan doprinos dolazi i iz drugih županija, poput Primorsko-goranska županija s 70 prijava te Osječko-baranjska županija i Sisačko-moslavačka županija s po 63. Gradovi poput Karlovac i Rijeka također se ističu po broju prijava. Ovi podatci ukazuju da program ima potencijal revitalizirati i tržišta u cijeloj Hrvatskoj.

Disperzija prijava ukazuje i na široko rasprostranjen problem praznih nekretnina. Istovremeno, ona sugerira da bi program mogao imati ravnomjeran utjecaj na nacionalnoj razini. Sveobuhvatno gledano, riječ je o pozitivnom signalu za decentralizaciju tržišta najma što može smanjiti migracijski pritisak prema Zagrebu i otvariti prostor za uravnoteženiji regionalni razvoj.

Prevladavaju stanovi

Analiza tipova nekretnina pokazuje jasnu dominaciju stanova, kojih je prijavljeno 555. Kuće čine značajan, ali manji udio s 283 prijave, dok je 74 ponuda za stanove u kući. Ovakav omjer odražava strukturu postojećeg stambenog fonda, ali i preferencije vlasnika kada je riječ o najmu.

Stanovi su jednostavniji za upravljanje i češće se nalaze u urbanim sredinama gdje je potražnja najveća. S druge strane, kuće predstavljaju neiskorišten potencijal, osobito za veće obitelji ili dugoročni najam. Njihova veća kvadratura može biti prednost, ali i izazov u kontekstu troškova održavanja.

Ovakav odnos sugerira da će tržište najma i dalje biti primarno orijentirano na stanove. Ipak, uključivanje kuća u program može doprinijeti raznolikosti ponude. To je posebno važno za manje sredine gdje dominiraju upravo obiteljske kuće. Time program dobiva dodatnu fleksibilnost. U konačnici, širi spektar nekretnina povećava šanse za uspješno povezivanje ponude i potražnje.

Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr

Kvadratura i struktura prostora

Podaci o kvadraturi otkrivaju kako tržište preferira nekretnine srednje veličine. Prosječna površina stanova iznosi 64,49 kvadrata, dok kuće prosječno imaju 112,95 kvadrata. Najveći broj stanova nalazi se u rasponu od 50 do 60 kvadrata, što odgovara potrebama samaca, parova i manjih obitelji.

Najmanji stan, površine 22,30 kvadrata zabilježen je u Osijeku, dok je najveća kuća u Slavonskom Brodu i doseže 315,26 kvadrata. U Zagrebu je zabilježen pak najveći stan od gotovo 204 kvadrata, što pokazuje raznolikost ponude. Prema broju soba zaključak je da dominiraju dvosobni i dvoipolsobni stanovi, a zatim trosobni.

Veći stanovi i kuće ostaju u manjini, što može ograničiti ponudu za veće obitelji. Ipak, njihova prisutnost također doprinosi raznolikosti tržišta. Ovdje treba reći i da u kontekstu priuštivosti, srednje kvadrature predstavljaju najbolji kompromis između cijene i prostora pa stoga i ne čudi ovakav ishod.

Trajanje najma i sigurnost modela

Jedan od ključnih elemenata programa je mogućnost odabira trajanja najma, pri čemu su vlasnici najčešće birali razdoblja od deset ili pet godina. Ukupno 279 vlasnika odlučilo se za desetogodišnji najam, dok je njih 253 odabralo petogodišnji model.

Zanimljivo je da u Osječko-baranjska županija i Vukovarsko-srijemska županija prevladava dugoročniji pristup, dok je u Zagrebu popularniji kraći najam. Ova razlika može se objasniti različitim tržišnim uvjetima i očekivanjima vlasnika. Dugoročni najam pruža veću stabilnost i sigurnost prihoda. S druge strane, kraći ugovori omogućuju veću fleksibilnost u dinamičnijim tržištima. Do sada je pregledano 229 nekretnina, dok su ostale još u obradi.

Sljedeći korak uključuje objavu poziva za najmoprimce. Time će program prijeći iz faze prikupljanja ponude u fazu aktivnog povezivanja sudionika tržišta. Uspjeh će svakako ovisiti o brzini realizacije i usklađenosti ponude i potražnje. Ako se taj balans postigne, program bi mogao imati dugoročan pozitivan učinak na tržište najma u Hrvatskoj.