Država planira 'ubrati' stotine milijuna eura od 'rupa bez dna', računa se na građane i poduzetnike

Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2026. do 2035. godine te Godišnji planu upravljanja za 2026. godinu dva su važna dokumenta koja su ušla u javno savjetovanje. Kroz njih država planira svoj prihod od nekretnina koje su godinama, neke i desetljećima, samo trošak i rupa bez dna. I to ne mali prihod, planovi obuhvaćaju ambiciozne, milijunske iznose. Nešto će se prodavati, nešto završiti u najmu, a za strateške investicije tražit će se i partneri iz privatnog sektora. Evo detalja.

Upravljanje državnom imovinom u Hrvatskoj ulazi u novu, ambicioznu fazu u kojoj država želi znatno povećati učinkovitost, smanjiti troškove i istodobno ostvariti značajne prihode. Prema najavama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predviđa se snažnija aktivacija nekretnina i pokretnina koje su godinama bile zapuštene ili nedovoljno iskorištene.

Poseban naglasak stavlja se na transparentnost procesa, ali i na uključivanje javnosti kroz savjetovanja i javne pozive. Trenutačno je u tijeku javno savjetovanje o ključnim dokumentima koji će definirati upravljanje državnom imovinom u sljedećih deset godina.

Riječ je o Strategiji upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2026. do 2035. godine te Godišnjem planu upravljanja za 2026. godinu. Odnosno o  dokumentima koji jasno pokazuju da država ima konkretne ciljeve, ali i velike financijske ambicije koje se mjere u stotinama milijuna eura.

Strategija do 2035.

Strategija upravljanja državnom imovinom za razdoblje od 2026. do 2035. godine, kažu vladajući, postavlja jasne i mjerljive ciljeve kada je riječ o aktivaciji nekretnina. Prema nacrtu prijedloga, država planira do 2035. godine aktivirati 60 posto nekretnina od strateškog značenja. Osim toga, cilj je aktivirati i najmanje 50 posto površina koje nisu od strateškog značaja, a kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave.

Time se želi potaknuti razvoj lokalnih sredina i staviti u funkciju imovina koja trenutačno ne donosi nikakvu korist. Financijski učinci ovakvog pristupa iznimno su ambiciozni, jer se planira uprihoditi ukupno 1,2 milijarde eura od nekretnina i pokretnina u državnom vlasništvu.

Strategija predviđa različite modele raspolaganja, uključujući prodaju, zakup, pravo građenja i druge oblike korištenja. Iz Ministarstva graditeljstva naglašavaju kako će se voditi računa o javnom interesu, ali i o tržišnim uvjetima. Javnost u ovom procesu ima važnu ulogu, budući da javno savjetovanje traje do 28. veljače 2026. godine.

Godišnji plan za 2026.

Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za 2026. godinu konkretizira dio ciljeva iz dugoročne strategije. Država u toj godini planira ostvariti prihode od ukupno 75 milijuna eura, što se velikim dijelom odnosi na raspolaganje nekretninama.

Definirane su i strateške nekretnine kojima se namjerava raspolagati već iduće godine. Među njima su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, Spomen dom Kumrovec, kamp Peruština u Diklu te Vila Svežanj u Kostreni. Riječ je o atraktivnim lokacijama koje imaju značajan razvojni i komercijalni potencijal. Država pritom ne isključuje različite modele ulaganja, uključujući suradnju s privatnim sektorom.

Planom je predviđeno i raspisivanje čak 177 javnih poziva za nekretnine koje nisu od strateškog značaja. To se odnosi na zemljišta, stanove i poslovne prostore diljem zemlje. Nadležna tijela planiraju sklopiti oko 1900 ugovora, od kupoprodaje do prava građenja i prava služnosti.

Stanovi, uštede i Branimirova

Osim prodaje i komercijalnog korištenja imovine, država snažno naglašava i društvenu komponentu upravljanja nekretninama. Tvrtka Državne nekretnine u ovoj godini planira obnoviti dodatnih 300 stanova u državnom vlasništvu. Ti stanovi namijenjeni su priuštivom najmu, stanovanju, ali i zbrinjavanju zaštićenih najmoprimaca.

Uz to, planirana je obnova deset poslovnih prostora te dviju zgrada za smještaj tijela državne uprave i organizacija civilnog društva. Ministar Branko Bačić istaknuo je kako je cilj povećati broj državnih institucija koje će biti smještene u vlastitim prostorima. Naime, time bi se znatno smanjili iznosi koje država godišnje izdvaja za zakup privatnih nekretnina.

U tom kontekstu posebno je istaknut plan otkupa preostalih 36 posto zgrade Vjesnika te stjecanje zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Te bi nekretnine služile za privremeni ili trajni smještaj državnih tijela tijekom obnove postojećih zgrada.

Za kraj treba reći i da, kada je pak riječ o pokretninama i privremeno oduzetoj imovini, država planira dodatni prihod od oko 400 tisuća eura. Što je manji dio ‘kolača’, ali nije svakako nije zanemarivo.