Vrtovi na vrhu zgrada za sadnju krumpira: Austrijski građevinski div završio projekt od 74 milijuna

Austrija je poznata po svojim projektima priuštivog stanovanja. Zna se da se u toj državi jedan posto poreza na dohodak izdvaja kako bi se i dalje uspješno održavao sustav priuštivog stanovanja. Tako se generira dovoljno sredstava da bi se projekti realizirali, a najnoviji u Beču nešto je uistinu drugačije. 

Pet stambenih zgrada s ukupno 360 stanova u dvije godine podigao je austrijski građevinski div Strabag, a sad su spremne za useljenje. Stambeni objekti posebni su po mnogočemu, no najluđi podatak vjerojatno je ipak to što su na krovu prema projektu izvedene površine za uzgoj hrane. Inače, cijelo novo naselje naziv 'Rote Emma' dobilo je po sorti krumpira koji se na istoj lokaciji nekad uzgajao, a izgradnja je koštala 74 milijuna eura, kako su naveli iz Strabaga.

Uzgoj hrane na krovu

Za zelene krovove i balkone već smo čuli. To više nisu neobični koncepti već dobro poznata rješenja za borbu protiv previše asfalta i betona. Ali za uzgoj hrane na vrhu zgrade rješenje je s kojim se dosad nismo susreli. 

No, ključan je dio novog priuštivog naselja 'Rote Emma' u Beču, sagrađenog prema viziji arhitekata iz ureda Gerner Gerner Plus. Na 37.270 kvadrata niknulo je oko 360 stanova, a u prizemlju će biti javni sadržaji. Gerner Gerner na ovom projektu su surađivali s AllerWirdGut, a lokacija je 22. gradski okrug. Stanovi su završeni nakon dvije godine, a iza koncepta je vrlo zanimljiva priča. 

Novi kvart u Beču u kojemu se krumpir sadi na krovu | foto: Strabag

Vrt iznad vašeg stana

Projektiranje je krenulo nakon što je ovo idejno rješenje dobilo prvu nagradu na natječaju 2020. godine. Riječ je o ekološki osviještenoj ideji za arhitekturu blisku prirodi, koja kvart čvrsto povezuje s lokalnim kontekstom, kako stoji na stranicama arhitekata. Objasnili su i neuobičajeno rješenje poljoprivrednog uzgoja na krovu zgrada.

- Na krovovima zgrada nalaze se slobodno dostupni vrtovi inspirirani lokalnom poljoprivredom. Oni nadoknađuju zauzetu površinu izgradnje, omogućuju uzgoj hrane u gradu, služe kao mjesta susreta i boravka, opisuju.

Dodatno pojašnjavaju da pergole s fotonaponskim panelima pružaju zaštitu od vremenskih uvjeta i stvaraju uvjete za urbanu poljoprivredu. Biljke se zalijevaju pročišćenom sivom vodom, a uzgojeni proizvodi mogu se prodavati u prizemnim trgovinama - čime se zatvara krug društveno održive proizvodnje.

Zanimljiva arhitektonska ideja 'van okvira' | foto: GERNER GERNER PLUS Architekten

Naziv po crvenoj sorti krumpira 

Inače, uzgoj hrane inspirirao je i naziv jer, Rote Emma je u stvari, kako otkrivaju arhitekti, sorta krumpira. Inspiriran crvenom sortom koja se nekada uzgajala na području na kojem su podignuti novi objekti, isplaniran je projekt stambene četvrti s naglaskom na očuvanju te tradicije. 

Uz sadržaj na krovu, zgrade imaju i drugih specifičnosti kao što je smanjena dubina kojom su dobiveni izduženi, ali kompaktni stanovi s većom površinom pročelja. I balkoni su pomno oblikovani da bi mogli preuzeti ulogu funkcionalnih vanjskih prostora. Imaju zaštite od vjetra i žardinjere, navode arhitekti u opisu projekta. U prizemlju su pak predvidjeli društvene i komercijalne funkcije koje potiču susjedske odnose i urbanu živost. 

Realizacija po nalogu neprofitnih investitora

Što se tiče izgradnje, u dvije godine nove stanove izveo je austrijski Strabag čime su se upravo pohvalili na svojim stranicama. Naveli su kako je riječ o projektu koji znači važnu prekretnicu u stvaranju pristupačnog stanovanja u Beču. 

U tom vremenu podigli su pet osmerokatnica u kojima se ukupno nalazi 360 stanova za subvencionirani najam. Dodaju da je izvedba realizirana po nalogu neprofitnih investitora BWSG i MIGRA, a na više načina različito naselje sada je spremno za useljenje novih stanara. 

- Kompleks se ističe hibridnom konstrukcijom od drva i armiranog betona, koja donosi ekološke i ekonomske prednosti. Ovakav način gradnje smanjuje potrošnju materijala i energije, omogućuje visok stupanj prefabrikacije te time i učinkovitiji proces izgradnje, uz zadržavanje trajnosti i stabilnosti. Temelj za brzu i uspješnu realizaciju bila je prethodna faza planiranja koja je trajala gotovo šest mjeseci, napominju iz Strabaga uz dodatne napomene da će se stanovi grijati putem mreže daljinskog grijanja grada Beča, dok će se ljeti hladiti pomoću 'free cooling' sustava u kombinaciji s termički aktiviranim stropovima i bunarima podzemne vode.

Sustav dodatno nadopunjuju fotonaponske elektrane na krovovima i pergolama koje opskrbljuju zajedničke prostore električnom energijom, ističu.