Ogroman rizik za top lokacije u Zagrebu: Kako Velesajam, Gredelj i Blato spasiti od betonizacije?

Kako uspješno planirati i ne naštetiti urbanoj slici grada? Ovo je pitanje u kojemu se Zagreb ‘koprca’ praktički oduvijek, a pojedini trenuci osvjetlali su obraz prostornom planiranju na razini grada. Sada se opet sve vraća nagore dok se riskira izgrađenost na nekima od najvažnijih gradskih zona poput Velesajma, Gredelja, Blata i Zagrepčanke, tvrde iz Društva arhitekata Zagreba.

Dobro je poznato, za Prijedlog izmjena i dopuna GUP-a Grada Zagreba Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odbilo je dati suglasnost. Prijedlog je vraćen na doradu kako bi se ispravile glavne greške. Arhitektonska struka potom je prozvala ministarstvo zbog ‘kočenja’ provedbe vlastitih ciljeva, no iznijeli su i određene zamjerke u vezi Prijedloga izmjena i dopuna.

Posao urbanističkog zavoda

Nakon što je nadležno Ministarstvo vratilo na doradu dokument Prijedloga za izmjene i dopune postojećeg Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, o svemu su se oglasila Društva arhitekata diljem Hrvatske. Arhitekti su se složili kako bi najnovija odluka ministarstva mogla biti kompromitirajuća po pridržavanje Zakona o prostornom uređenju koje ta institucija sama propagira.

Dok tvrde da Uputa Ministarstva prostornoga uređenja iz graditeljstva iz rujna 2023. godine nije uvijek usklađena s postupanjem ministarstva, iz Društva arhitekata Zagreba ne negiraju da Prijedlog ima određene propuste. Istovremeno upozoravaju da stručnjaci ne raspolažu s dovoljno alata kojima bi se moglo provesti utemeljenje stručnog osiguranja prostornih planova te podsjećaju da prostorno planiranje treba vratiti urbanističkim zavodima.

Izgradnja u važnim zonama

S druge strane, što se tiče prijedloga koji je vraćen na javno savjetovanje, iz DAZ-a i tu pronalaze problematiku – prvenstveno skreću pozornost na mogućnost za ishođenjem dozvola na nekima od najatraktivnijih, a zapuštenih gradskih zona. Za one koji nisu znali, za područja kao što su Velesajam, Gredelj, Zagrepčanka i bolnica Blato postoji mogućnost za ishoditi lokacijske i građevinske dozvole, barem za područja na kojemu je moguće priključenje odvodnje prema mjesnim prilikama.

Arhitekti se boje da ovakvo stanje stvari, budu li izmjene GUP-a prihvaćene mogu pokrenuti procese ishođenja lokacijskih dozvola na istim prostornim zonama. Razumijevajući pravnu pozadinu, arhitekti predlažu da se ove zone na neki način zaštite od izgrađenosti kakva im ne pristaje.

Potrebna urbanistička sanacija

Osim toga, zamjećuje se manjak uključenosti lokalne samouprave u participativne postupke. Na ovaj način, kažu, gubi se participacija, odnosno na razini na kojoj se na nju računa, i dalje nije dovoljna.

Komunikacija s nadležnim ministarstvom koje jednostavno mora dati zeleno svjetlo za provedbu pravila od strane Društva arhitekata tu nije stala. Udružili su se s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskom komorom arhitekata te Udruženjem hrvatskih arhitekata uputivši jedinstveno zabrinuto pismo.

Započinju priznanjem uloge nadzora usklađenosti svih postupaka u području prostornog uređenja s važećim Zakonom o prostornom uređenju ministarstvu. Tu ističu dužnost Ministarstva da u Zakonu potakne izmjene ili dopune u slučaju zamijećenih nedostataka. Upravo u tom smislu, upozoravaju na derogiranost strateške razine prostornog planiranja, pozivajući stoga, ni manje ni više, na uvođenje potrebnih izmjena kojima će se zakon dovesti na odgovarajuću razinu.

Struka ozbiljno zabrinuta

Stručnjaci u svom pismu upozoravaju na izjave ministarstva koje smatraju zabrinjavajućima te za koje misle da se njima iskazuje nerazumijevanje problema koji će eskalirati. Zabrinutost se primarno odnosi na već spomenute zone na kojima se, slažu se arhitekti, ne bi trebalo graditi.

– Izrazito su zabrinjavajuće Vaše izjave u kojima iskazujete nerazumijevanje problema koji će eskalirati provođenjem ovakvih odredbi Zakona koje upućuju na mogućnost gradnje unutar obuhvata za koje je Zakonom propisana obveza izrade urbanističkih planova uređenja, i to prije njihovog donošenja. Takav pristup potkopava temeljna načela prostornog uređenja i održivog razvoja te će zasigurno imati dugoročno negativne posljedice na prostorno planiranje i kvalitetu izgrađenog okoliša, poručuju u pismu.

‘Kaska’ se sa sanacijom

Nadalje, brine ih i manjak uključenosti lokalne samouprave u participativne postupke. Na ovaj način, kažu, gubi se participacija, odnosno ne ostvaruje se mogućnost da lokalne zajednice sudjeluju u nekoj razini u prostornom planiranju.

Kao treću primjedbu, arhitekti podsjećaju na pitanje urbane sanacije, koja vrijedi za većinu gradova u Hrvatskoj, pa tako i za Zagreb. Kako kažu, Zagreb će vjerojatno ostati grad otprilike trenutnih gabarita, zbog čega valja utvrditi urbanističke planove sanacije, koji se ne provode niz godina.

Naprotiv, ne samo da se ne provode urbane sanacije, već se prostor s vremenom degradira. Zavodi koji bi trebali biti nositelji prostornog planiranja, zaključuju, za svoj posao bi trebali dobiti potrebne alate kojima bi ostvarili temelje za stručno i strategijsko prostorno planiranje.

Na kraju upozorenje

Arhitekti za kraj upozoravaju, donošenje prostornih planova jedan je od ključnih preduvjeta za stvaranje javnog i utemeljenog okvira za prostorni razvoj. Upravo će kvalitetni prostorni planovi osigurati kvalitetu prostora, ali i ostvariti pravnu sigurnost, a s druge strane upozoravaju na to da se novi prostorni plan nije napravio za područje Zagreba više od 15 godina.

Na planu su samo pravljene izmjene, iako prostor zahtijeva da ga se stručno i kritički sagleda te se ponudi jasna slika kako bi on u današnjim okvirima trebao izgledati. Cijelo pismo pročitajte ovdje.

Ovdje pogledajte kako novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada gleda na postavljanje klime na zgrade.