Kvadrat novogradnje u RH probio 3.000 eura! U Zagrebu 28% skuplji, opasno se bliži crni scenarij

U prvom polugodištu 2026. prosječna cijena kvadrata novih stanova u Hrvatskoj koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, iznosila je 3.012 eura. Ta cijena viša je za 4,4% u odnosu na drugo polugodište 2025., a za 8,9% u odnosu na prvo polugodište 2025, izvještava Državni zavod za statistiku (DZS).

Paralelno, prosječna cijena kvadrata stanova Programa društveno poticane stanogradnje (POS), u prvom polugodištu 2026. iznosila je 1.410 eura. Dok je u istom razdoblju ukupna prosječna cijena kvadrata svih prodanih stanova (bez obzira na prodavatelja) iznosila je 2.994 eura.

Iz DZS-a ističu i kako su u izračunu ukupne prosječne cijene kvadrata stana u prvom polugodištu 2026. stanovi POS-a sudjelovali su s 1,2% u ukupnom obujmu praćenih prodanih četvornih metara, a ostali prodavatelji s 98,8%.

Više od 107 tisuća prodanih kvadrata

U prvom polugodištu 2026. u Hrvatskoj je prodano ukupno 1.618 novih stanova, ukupne korisne površine 107.541 kvadrata. Na Zagreb se odnosilo 530 stanova i 33.735 četvornih metara, dok je u ostalim naseljima prodano 1.088 stanova ukupne površine 73.806 kvadrata. Što znači da je gotovo 69% ukupno evidentirane prodane površine bilo izvan Zagreba, a oko 31% u glavnom gradu.

Prosječna površina prodanog novog stana na razini Hrvatske iznosila je približno 66,5 kvadrata. U Zagrebu je prosječno prodani stan bio nešto manji, oko 63,7 četvornih metara, dok je u ostalim naseljima prosjek iznosio oko 67,8 kvadrata. Podaci tako pokazuju da se najveći dio prodanih četvornih metara novogradnje nalazi izvan Zagreba, iako je vrijednost pojedinačnog četvornog metra znatno veća u glavnom gradu.

zgrada | foto: Bauštela.hr

Zagrebački kvadrat gotovo 28% skuplji

Razlika između Zagreba i ostatka zemlje posebno je izražena kada se usporede cijene četvornog metra. Prosječna cijena svih prodanih novih stanova u Zagrebu u prvom polugodištu 2026. dosegnula je 3.518 eura po kvadrata, dok je u ostalim naseljima iznosila 2.754 eura. Zagrebački je kvadrat time bio 764 eura, odnosno gotovo 28% skuplji nego u ostatku zemlje.

Kod stanova koje prodaju trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, razlika je još nešto veća. Prosječna cijena takvih stanova u Zagrebu iznosila je 3.554 eura za kvadrat, a u ostalim naseljima 2.766 eura. Razlika od 788 eura po četvornome metru potvrđuje snažnu cjenovnu koncentraciju tržišta novogradnje u Zagrebu.

Tržišna novogradnja određuje cijene

Gotovo cjelokupna evidentirana prodaja novih stanova odnosi se na stanove koje prodaju trgovačka društva i druge pravne osobe izvan programa POS-a. Ti su prodavatelji u prvih šest mjeseci 2026. prodali 1.603 stana ukupne korisne površine 106.294 kvadrata. Na POS se istodobno odnosilo samo 15 stanova ukupne površine 1.247 četvorna metra. POS je tako činio svega 1,2% ukupne površine prodanih novih stanova obuhvaćenih statistikom.

Prosječna cijena tržišne novogradnje iznosila je pak 3.012 eura za kvadrat, nasuprot 1.410 eura kod POS-a. Zbog tako malog udjela POS-a, kretanje ukupne prosječne cijene novih stanova gotovo u cijelosti određuju tržišne cijene stanova koje prodaju trgovačka društva i druge pravne osobe.

statistika DZS | foto: screen shot DZS

Gradnja čini gotovo 60% cijene

Struktura cijene pokazuje da najveći pojedinačni dio vrijednosti novog stana proizlazi iz troškova građenja i dobiti izvođača. Od ukupne prosječne cijene od 2.994 eura po kvadratu, na tu se stavku odnosilo 1.764 eura. To predstavlja oko 59% konačne cijene četvornog metra novog stana.

Troškovi građevinskog zemljišta iznosili su prosječno 332 eura po kvadratu, odnosno oko 11% ukupne cijene. Preostalih 898 eura po četvornom metru, približno 30% cijene, odnosilo se na ostale troškove. Kod tržišne novogradnje bez POS-a troškovi građenja i dobit izvođača bili su nešto viši te su iznosili 1.772 eura po četvornome metru.

Nije samo zemljište skuplje u Zagrebu

Razlika u cijeni zagrebačke novogradnje u odnosu na ostatak zemlje ne proizlazi samo iz skupljeg građevinskog zemljišta. Naime, u Zagrebu je trošak zemljišta iznosio 426 eura po kvadratu, a u ostalim naseljima 289 eura, što znači da je bio oko 47% viši.

Međutim, još je veća apsolutna razlika kod troškova građenja i dobiti izvođača, koji su u Zagrebu iznosili 2.005 eura po kvadratu, a u ostalim naseljima 1.654 eura. Riječ je o razlici od 351 euro po četvornome metru, nasuprot 137 eura razlike kod zemljišta.

Ostali troškovi također su bili viši u Zagrebu te su iznosili 1.087 eura po kvadratu, naspram 811 eura u ostalim naseljima. Od ukupne razlike od 764 eura između cijene kvadrata u Zagrebu i ostalim naseljima, najveći dio stoga proizlazi iz viših troškova gradnje i dobiti izvođača te ostalih troškova, a ne samo iz cijene zemljišta.

statistika DZS | foto: screen shot DZS

Zagreb prednjači i po rastu cijena

Uz najvišu razinu cijena, Zagreb bilježi i posebno snažan godišnji rast tržišne novogradnje. Prosječna cijena stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, u Zagrebu je u prvom polugodištu 2026. bila 19,9% viša nego u istom razdoblju 2025. U ostalim naseljima godišnji rast iznosio je 9,4%, dok je na razini Hrvatske cijena porasla 8,9%.

U usporedbi s drugim polugodištem 2025. rast je ipak bio znatno umjereniji. Cijene tržišne novogradnje porasle su 3,4% u Zagrebu te 4,4% u ostalim naseljima i na razini Hrvatske. Podaci tako upućuju na nastavak poskupljenja novogradnje početkom 2026., ali i na znatno snažniji cjenovni skok Zagreba kada se promatra godišnja usporedba.