Sada je i službeno, legalizacija divlje gradnje u Hrvatskoj bez roka!
Vlada je usvojila izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koje će biti upućene u daljnju saborsku proceduru. Izmjenama zakona moći će se legalizirati zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, ali trajno. Što znači da se svi objekti koji su izgrađeni bez potrebnih dozvola za gradnju nakon tog datuma neće moći legalizirati. No, to nije sve. One koji se bez obzira na nove, strože pravne okvire, odluče okušati sreću s bespravnom gradnju čeka digitalni nadzor i visoke novčane kazne. Evo detalja.
legalizacija | foto: ilustracija Vlada RH / Photoroom
Izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, odnosno popularno zvan ‘Zakon o legalizaciji‘ bio je top tema u 2025. godini, a o njemu se razgovaralo kao instrumentu koji će ići na ruku vlasnicima bespravno izgrađenih nekretnina obzirom da roka za njihovu legalizaciju neće biti. No, sada je crno na bijelo, rokovi za podnošenje zahtjeva više ne postoje, ali točno se zna za koje se nekretnine može aplicirati.
– Temeljni razlog izmjena važećeg zakona jest ukidanje prekluzivnog roka, koji je bio određen do 30. lipnja 2018. godine. Tim je rokom bilo propisano da su naši sugrađani, koji su do 21. lipnja 2011. godine izgradili nezakonite građevine, bez potrebne građevinske dozvole, morali do navedenog datuma podnijeti zahtjev za njihovu legalizaciju. Ovim se izmjenama zakona sada omogućuje da i nakon isteka tog roka podnesu zahtjev kako bi takve građevine mogli ozakoniti, istaknuo je ministar Bačić na sjednici Vlade.
Rusenje kuće | foto: ilustracija
Trajno podnošenje zahtjeva
Bačić je istaknuo i kako se izmjenama Zakona ne pokreće novi val legalizacije nego se omogućava trajno podnošenje zahtjeva. To se osobito odnosi na vlasnike koji su do 30. lipnja 2018. imali rok da podnesu zahtjev za legalizaciju, ali to nisu učinili zbog neznanja, naslijeđene imovine, financijskih i drugih okolnosti.
Također, prema novim pravilima ‘igre’ legalizacija se neće moći provesti za gradnju na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ali i ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru, području koje pod zaštitom UNESCO-a ili je riječ o postojećoj površini javne namjene.
– Proširuje se obuhvat prostora na kojima nije moguće provesti legalizaciju, uključujući i zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, ako se nalaze na područjima koja su prostornim planovima određena kao planirani infrastrukturni koridori. Time se želi spriječiti da legalizacija takvih građevina onemogući izgradnju strateške komunalne, prometne i energetske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, pojasnio je ministar.
Potpuna digitalizacija
Novim izmjenama Zakona uvodi se i potpuna digitalizacija cijelog procesa. Naime, zahtjevi će se podnositi putem Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) uz obveznu priloženu cjelovitu dokumentaciju. Uz napomenu da ako podnositelj zahtjeva ne priloži sve propisane dokumente, zahtjev se neće moći ni predati.
Zato je potrebno priložiti geodetsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koja se izrađuje u okviru geodetskog elaborata, kao i snimku izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili inženjer građevinarstva, zatim izjavu ovlaštenog inženjera da zgrada ispunjava mehaničku otpornost i stabilnost prema propisima koji su vrijedili u vrijeme kada je sagrađena, te uvjerenje tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina da je zgrada vidljiva na geodetskoj snimci iz zraka 2011. godine.
Osim toga, podnositelji zahtjeva morat će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju koja će biti veća s obzirom na protok vremena od 2012. godine. Naknada će se određivati ovisno o veličini, lokaciji i namjeni nezakonito izgrađenog objekta.
digitalizacija | foto: Freepik
Visoke novčane kazne za divlju gradnju
Kada je u pitanju buduća bespravna gradnja, ona će se sprječavati novčanim kaznama za gradnju za sve sudionike u gradnji koji započnu radove bez potrebne građevinske dozvole što je već propisano novim Zakonom o gradnji. Kazne se kreću od 4.000 eura za manje složene zgrade do 15.000 eura za višestambene zgrade, a za ostale građevine jedan posto procijenjene vrijednosti radova.
Iako su za bespravne graditelje već sad u postojećoj zakonskoj regulativi propisane prekršajne i kaznene odredbe, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave te Državnim odvjetništvom predložit će se da se bespravna gradnja pravno regulira i kroz odredbe Kaznenog zakona kao kazneno djelo.
Digitalni nadzor
Ministar Bačić podsjetio je i kako su već izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 2024. godine dane veće ovlasti komunalnim redarima koji sada mogu uz građevinske inspektore provoditi postupke nadzora nad bespravnom gradnjom. Dodatno, bespravna gradnja sprječavat će se i uvođenjem digitalnog nadzora. Trenutno se privodi kraju satelitsko snimanje RH.
– Sustav ‘digitalne inspekcije’ bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) koji će omogućavati svakodnevno praćenje i evidenciju promjena na zemljištu, pa će svaka bespravna gradnja biti prepoznata. Sustav će automatski obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o potencijalnim lokacijama bespravne gradnje. Potpuna funkcionalnost ovog sustava očekuje se u drugoj polovici ove godine, najavio je Bačić.
