Stara opeka, nova zgrada: Uz Dravu nadomak centra Osijeka niče novo naselje
Uz Dravu planira se stambeno naselje Zona 31 s poslovnim prostorima. Donosimo detalje projekta i izgled budućeg naselja.
09:39 15 h 22.10.2026
Ako planirate put u Dubrovnik, zasigurno ste svjesni da je riječ o gradu povijesti koja oduzima dah. No, ništa vas ne može pripremiti na jednom kada doista prođete vrata od Pila i uđete u strogu gradsku jezgru. Ljubitelje povijesti odmah će obuzeti duh stare Dubrovačke republike, duh renesanse i slobode, dok će ljubitelji pop kulture zasigurno s radošću prepoznavati lokacije na kojima su se snimali ‘Igre prijestolja’ ili ‘Zvijezdane ratove’.
Za ljubitelje arhitekture i povijesne baštine, bilo amaterske ili profesionalnije, također će trebati barem nekoliko dana za istražiti sve prekrasne detalje utkane u, kako lokalci kažu, ‘groadu’. Prolazak famoznim Stradunom, po stazama zidina ili uskim uličicama toliko vas opije da ne znate gdje prije baciti pogled i zaustaviti se. Bilo zbog gledanja povijesne gradnje, bilo možda i zbog malo podsmijeha kada na ovakvoj povijesnoj lokaciji vidite instalirani klima uređaj.
Međutim, barem kada je riječ o uskim uličicama, nemojte misliti da ste sami ako vas uhvati neka blaga panika ili paranoja. Ne zbog klaustrofobije, nego jer ste možda svjesni činjenice da je Dubrovnik iznimno potresno područje. Poznato pod nadimkom ‘Velika trešnja’, Potres u Dubrovniku 6. travnja 1667. godine bio je najjači potres ikad zabilježen na teritoriju današnje Hrvatske. Znanstvenici pretpostavljaju da je prvi, glavnu udar, iznosio 7.6 stupnjeva po Richteru. Bilo je obilje mrtvih, ozlijeđenih, a grad se, prema povijesnim spisima, tresao svega nekoliko sekundi između 8 i 9 sati ujutro. Međutim, u zemlji su se pojavile, pukotine, isušili su izvori vode. Zgrade su se raspale, a kamenje s brda na Sršu je padalo prema gradu. Prašina je prekrila nebo, a luku je pogodio čak i tsunami. Uz to, nastavila su se i naknadna podrhtavanja, kao i kod svakog potresa.
S ovim povijesnim sjećanjima, ubrzali smo korake pri hodu u uskim uličicama te smo se radije zadržavali na Stradunu i području širih platoa. U razgovoru s lokalnim stanovnicima koji su svakodnevno u ‘groadu’, mišljenja su bila čini se podijeljena. Starije generacije se više brinu o potresima, a mlađi Dubrovčani baš i ne. U to nas je uvjerila Marija, koja nam je samo rekla da je u svojim dvadesetim godinama i da se iz drugog područja Dubrovnika preselila u staru gradsku jezgru par dana prije nego smo s njom razgovarali. Otkrila nam je da je u Zagrebu doživjela potres u Petrinji, koji se 29. prosinca itekako osjetio i u glavnom gradu Hrvatske. Ocijenila je to iskustvo neugodnim, ali je otišla u Maksimir na sigurno. Uskim dobrovačkim ulicama, kaže nam, hoda opušteno.
– Strah od potresa je opravdan s obzirom na našu povijest (dubrovačku, op.a). Ali, bojati se bilo kakve elementarne nepogode baš i nema nekog opravdanja nit razuma. To je jednostavno van naše kontrole. Nebitno jesam li u na Stradunu, Gružu ili Lapadu. Svugdje je isto. Možda je u starom gradu najopasnije, ali to nije filozofija kojom se vodim. Moja majka je 63. godište i jako se boji potresa baš zbog iskustva s potresom 1979, otkrila nam je Marija.
S druge strane, 70-godišnju Anušku kako kaže, potresi malo više brine. Otkrila nam je da živi 100 metara od gradskih zidina te se živo sjeća potresa iz 1979. godine. No, kako navodi, kuće poviše Straduna, na Srđu, pokazale su se otpornima u potresu.
– Tamo su kuće građene u bloku i ništa se nije srušilo. A kuće na Stradunu do Sv. Marije, do Karmena, građene su na plićini, morskoj pržini, na trupcima kao u Veneciji. One su jako nestabilne i jako su se oštetile. Moja kuća na Pilama je isto na moru, bez fundamenta na pržini. Svi su se pregradni zidovi odvojili od vanjskih zidina i pali su plafoni. Ali, vanjska konstrukcija je ostala stabilna. Inače, nijedna dubrovačka kuća nije građena pod kutom od 90 stupnjeva nego na romb. To je problematično kad stavljate namještaj jer vam je jedan kantun uvijek šupalj. Ali ta građevina na romb je pravljena svjesno. Ako potres, trese lijevo-desno, kuća šeta i ruši se ako je kut gradnje 90 stupnjeva. Građenje na romb se pokazao jako dobrim, ali ako potres ide gore-dolje, tu onda nema spasa, sve propada, tvrdi nam Anuška.
Iako je potresi brinu, kaže nam, nikada nije razmišljala o napuštanju Dubrovnika. Kako nam je rekla, tu se rodila tu planira i umrijeti.Na upit hoda li brže uskim uličicama, samo nam je odmahnula i rekla ‘ma ne’.
– Najviše se bojim potresa, više nego rata. Od rata ipak možeš pobjeći. To je sve pitanje sreće. Ako počne trest uvijek se morate skloniti u dovratak i tu je velika šansa da preživite. ako vas i zatrpa netko će vas i otkopati, tako se bar nadate, rekla nam je Anuška.
Šetajući gradom, kod Orlandovog stupa smo vidjeli radove na gradskom zvoniku. Radnici su nam u neslužbenim razgovoru rekli da ne znaju koliko će radovi trajati, ali bi mogli biti završeni i kroz mjesec dana. To su nam rekli početkom ožujka. 75-godišnji Pero koji je izašao iz jedne od uskih ulica koji gledaju na Stradunu rekao nam je da se u Dubrovniku puno radi na ‘asezmičkoj sanaciji’. Tvrdi da istraživanja navode da je to dosta efikasno. Ponovio nam je dobro znanu činjenicu kako ustvari ne ubijaju potresi nego građevine. No, govori nam da se nakon potresa u Skoplju 1963. godine dosta vodi računa o gradnji. Pitali smo njega hoda li brže uskim uličicama na što nam je odgovorio ‘apsolutno’.
Perine riječi o sigurnoj gradnji, potvrdio nam je i Frano Bezić, agent za nekretnine u Dubrovniku. Naime, prema zakonu nakon tog događaja u bivšoj Jugoslaviji, zakon je odredio da se sve nove nekretnine moraju graditi da izdrže potres do 9 stupnjeva po Richteru.
– Tako da mogu reći da većina kuća i zgrada u Dubrovniku su vrlo sigurne. Naravno, zgrade i kuće koje su građene prije tog vremena, a pogotovo zgrade građene u pretprošlom stoljeću ili samom početku prošlog stoljeća su nesigurnije u slučaju potresa, ali to su uglavnom manje zgrade i obiteljske kuće. I još moram naglasiti da je cijelo područje Dubrovnika na vrlo čvrstoj kamenoj podlozi što je dokazano da u slučaju potresa ublažava posljedice u odnosu na rastresita mekana zemljišta, naveo nam je Bezić.
Upitan kako rizik od potresa utječe na prodaju nekretnina u Dubrovniku, Bezić navodi da to kupcima nije preveliki faktor. Iako je istina da je Dubrovnik na trusnom području, Bezić je ocijenio da je rizik ‘uglavnom prihvatljiv za potencijalne investitore u nekretnine’. Usporedio je da je to slično kao i u područjima gdje prijeti opasnost od vulkanskih erupcija ili poplava.
Čak ni potresi u Zagrebu i Petrinji nisu previše zabrinuli potencijalne kupce. Bezić navodi da ti događaji iz 2020. godine nisu znatno utjecali na razmišljanje klijenata. Bezić navodi da ga klijenti ponekad ispituju o potresima, ali da je ‘velika većina svjesna gdje kupuje’.
– U principu, područje Dubrovnika je uglavnom dosta sigurno u slučaju potresa, osim naravno nekih katastrofalnim kakav je bio u 17. stoljeću. Mada je i tada sam Grad više stradao od požara koji je nastao nakon potresa. Najrizičniji dio je ujedno i onaj koji je ujedno i najskuplji, a to je područje Straduna zbog toga što je područje oko Straduna građeno na nasipu te samim tim podloga nije čvrsta. Iskreno, nemam podatke koliko je nekretnina na području Dubrovnika osigurano od potresa, ali znam da mi savjetujemo sve svoje klijente da nekretninu osiguraju za slučaj potresa. Konzervatori su izradili studiju, a poglavito nakon potresa 1979. u Crnoj Gori kad je dio Grada unutar zidina bio oštećen da se sve zgrade ojačaju po pravilima struke i to se konstantno radi, zaključio je Bezić.
Stara opeka, nova zgrada: Uz Dravu nadomak centra Osijeka niče novo naselje
Uz Dravu planira se stambeno naselje Zona 31 s poslovnim prostorima. Donosimo detalje projekta i izgled budućeg naselja.
09:39 15 h 22.10.2026
Jednostavan nadzor u jednostavnim sustavima: GlobalLink 530
Postoji uređaj koji vam na mobitel šalje informacije o stanju vaše baterije. Tako možete provjeriti koliko je napunjena čak i dok odmarate na kauču.
09:27 15 h 22.10.2026
Nova tramvajska linija na istoku Zagreba: Što se sve događalo iza ograde Sarajevske ceste?
Nakon gotovo dvije godine radova pruga na Sarajevskoj cesti ulazi u završnicu. Upoznali smo ljude zaslužne za nju i priču koju s ulice ne vidite.
15:19 2 d 20.10.2026
Što je sve potrebno za opremanje jednog hotela? Puno više od namještaja
Hotel prije prvih gostiju treba stotine proizvoda, a odluke o njima nisu jednostavne. Zato se u Rovinju održava sajam koji može pomoći.
09:34 3 d 19.10.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 21 d 01.10.2026
Što je projektantima važno pri odabiru proizvoda? Cijena više nije jedini kriterij
Trajnost, održavanje, potrošnja energije i dostupnost dokumentacije sve su važniji pri odabiru proizvoda za hotele i poslovne objekte.
10:07 10 d 12.10.2026
Velika promjena u Zagrebu: Porez na nekretnine na maksimumu, ali ne vrijedi za svaki prazan stan
Agent Frano Domitrović iz Brick nekretnina kroz primjere opisuje što znači i na koga se odnosi povećanje poreza na nekretnine u Zagrebu.
16:32 8 h 22.10.2026
Neobična prilika u New Yorku: Kako do stana jeftinijeg od garaže u Zagrebu i u čemu je 'caka'
Prosječna cijena kvadrata stana u New Yorku je oko 13.800 dolara, ali postoji mogućnost da za samo nekoliko tisuća eura više dobijete cijeli stan.
16:20 2 d 20.10.2026
U zgradama je sve bilo dobro dok se stanovi nisu krenuli prazniti, a u njih pristizati ilegalni stanari. Iste kvadrate naselila je policija, ne sve.
10:44 2 d 20.10.2026
Veliko zemljište u Zagrebu ide na dražbu: Prodaje se 9.000 kvadrata uz poznate gradske vrtove
Na prvoj elektroničkoj dražbi traži se kupac za veliku zagrebačku parcelu, uz zanimljivu sudsku pozadinu.
16:10 3 d 19.10.2026
Ovo su detalji Godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za 2027. godinu.
08:24 4 d 18.10.2026
Građevinar otkriva zašto se gradi premalo stanova: Tri su razloga, ključan je manjak parcela
Građevinarstvo je sektor podložan promjenama. Što se i koliko brzo gradi ovisi o zahtjevima društva, zemljištu, ali i stanju u građevinskim tvrtkama.
08:23 4 d 18.10.2026
Učenici u školi priredili janjetinu, izaziva zazubice: 'Maturanti, dođite sljedeće godine'
U zagrebačkoj Lucijanki Dani kruha izgledali su spektakularno. Razredi su pripremili gozbe nadahnute regionalnom kuhinjom, a 4. d ispekao je janjetinu
15:29 9 h 22.10.2026
Naglo ugašena CARNET-ova usluga zbog globalnog problema: Utvrdili ozbiljne rizike
Iz CARNET-a su krajem rujna obavijestili da će usluga raditi do kraja godine, no zbog novootkrivenih ranjivosti gasi se već s današnjim danom.
15:15 9 h 22.10.2026
Koji su proizvodi iz trgovina najčešće povučeni? Meso je na drugom mjestu
Najviše puta ove godine s polica su povučeni proizvodi iz kategorije 'dijetalna hrana, dodaci hrani i obogaćena hrana'. Razlog su mikroorganizmi.
16:55 7 h 22.10.2026
Zakon o zaštiti starijih tek krajem 2027.: Cilj je smanjiti diskriminaciju i zanemarivanje
Ministarstvo rada planira krajem 2027. donijeti Zakon za zaštitu starijih osoba. Najavljen je i niz zakona i izmjena koje obuhvaćaju radnike.
16:54 7 h 22.10.2026