Građevinar otkriva zašto se gradi premalo stanova: Tri su razloga, ključan je manjak parcela

Jesu li u Zagrebu nekretnine sve manje priuštive ili nisu? Analiza ekonomskih stručnjaka kaže - priuštivost je u padu, ali ističu i da je nekada bilo i gore. Više o tome pročitajte ovdje.

S druge strane, kalkulatori priuštivosti raznih banaka onima s plaćom nešto nižom od prosječne pokazuju da si uz skoro doživotni kredit mogu priuštiti rijetko koji stan s oglasa. Jedno u čemu se svi slažu jest da, u odnosu na potražnju, svakako nedostaje novogradnje. To pak ne znači da se ništa ne gradi, već da je sektor trenutačno više usmjeren i na druge vrste projekata.

Na događaju Nekretninski puls Zagrebačke banke inženjer građevine te osnivač i suvlasnik DOMinvest grupe, Saša Perko, naveo je tri velika 'zašto' koja objašnjavaju trenutnu situaciju. Stavke su zanimljive. 

Manje se grade stanovi

Već dobro poznat razlog zbog kojeg pada broj izdanih građevinskih dozvola jest rast cijena građevinskog materijala. U 2025. godini zabilježen je ukupni pad broja izdanih građevinskih dozvola od 0,8 posto, a od ukupnog broja 88 posto dozvola izdano je za zgrade.

Od 11.733 građevinske dozvole, za zgrade ih je izdano 10.325, dok je 12 posto, odnosno 1.408 dozvola, izdano za ostale građevine. Prema javno dostupnim podacima, oko 80,6 posto dozvola izdano je za novogradnju, a 19,4 posto za ostale radove.

Uz neprestani rast cijena građevinskog materijala, Perko navodi još tri razloga zašto se manje grade baš - stanovi.

- Jedan je faktor to što su današnji projekti puno kompliciraniji nego što su bili prije gotovo 20 godina, što znači da su se projektni ciklusi odužili. A ako se projektni ciklusi oduže, manje stanova dolazi na tržište, napomenuo je Perko, istaknuvši i da danas kompleksnije projekte priprema isti broj stručnjaka.

Puno projekata nije stanogradnja

Isto tako, navodi da nije sve ni do pada produktivnosti sektora. U ovom trenutku dosta je projekata koji ne spadaju u sektor stanogradnje.

- Imamo puno projekata koji nisu stanogradnja. Možda je to klasična infrastruktura, odnosno ceste, željeznice i komunalna infrastruktura, ali i socijalna infrastruktura - škole, bolnice, vrtići. I, da ne zaboravimo obnovu, potresnu obnovu i energetsku obnovu, nešto što nismo imali prije. Tu je angažirano puno izvođača i onda nemamo toliko kapaciteta da se i stanovi grade u skladu s potražnjom, pojašnjava Perko.

Premalo je dobrih zemljišta

No, projekti poput obnove polako se bliže kraju i ti se kapaciteti oslobađaju. Uz navedeno, još je jedan, ništa manje važan razlog zbog kojeg je stanova manje ili se grade sporije nego što su se nekad - manjak građevinskih zemljišta.

- Sve kvalitetne parcele već smo iskoristili, dakle, imamo parcele koje nisu opremljene infrastrukturom, a treba oko dvije ili tri godine da se opreme. Urbanistički planovi nisu riješeni u velikom broju slučajeva. U Zagrebu je GUP-om definirano donošenje više od 100 UPU-a, a donesena ih je oko polovice. Na područjima obuhvaćenima onima koji su doneseni može se jako malo graditi jer nema infrastrukture, a nisu riješeni ni imovinskopravni odnosi, opisao je građevinar.