Habijanec: Veće plaće na baušteli za 15%, da bi bile 'njemačke' javni natječaji ne mogu biti za sve

Križevačka građevinska tvrtka Radnik trenutno je u Hrvatskoj prisutan na 45 gradilišta, a za prvog čovjeka ove tvrtke, Mirka Habijaneca, koji je ujedno i na čelu Udruge poslodavaca u graditeljstvu pri HUP-u bez zadrške se može reći kako je mjerodavan govoriti o stanju u građevini u Hrvatskoj. Upravo je to i učinio na izmaku 2024., te je tom prilikom istaknuo kako se puno toga mora promijeniti kako bi domaće tvrtke mogle lakše razvijati poslovanje. Na prvom mjestu je regulacija javnih natječaja i statusa stranih radnika, ali treba ulagati i u praktično obrazovanje mladih radnika.

‘Radnik‘ je već 70 godina prisutan u graditeljstvu i svim oblicima niskogradnje, visokogradnje i hidrogradnje. Osim u Hrvatskoj djeluje i u Njemačkoj gdje ima podružnicu od 1979. godine. Lani je ova građevinska tvrtka ostvarila neto dobit od 10,3 milijuna eura, a prema projekcijama 2024. za njih bi trebala bit još uspješnija.

Prvi čovjek Radnika, Mirko Habijanec, progovara o natječajima za velike građevinske projekte, kolektivnom ugovoru u građevini, stranim radnicima na baušteli i nužnosti podizanja kvalitete obrazovanja mladih za graditeljska zanimanja. U ovom kontekstu treba reći i da je Habijanec ujedno i prvi čovjek Udruge poslodavaca u graditeljstvu pri HUP-u.

Što radi Radnik

Iza Radnika je godina velikih projekata među kojima se ističe suradnja s Podravkom. Nakon obnove zgrade uprave ova je tvrtka gradila i njihov novi logističko-distributivni centar. Naime, križevačka firma gradila je konstrukciju i objekt, a tehnologiju unutar nje druga kompanija.

Habijanec navodi kako se radilo po noći i po danu, te da se kod gradnje LDC-a dogodilo nešto neviđeno, sve betonare u regiji su jedno vrijeme bile angažirane za proizvodnju betona jer su dnevno ugrađivali oko 2.000 kubika.

Radnikovi strojevi angažirani su i na gradilištu najmodernijeg budućeg vrtića u Hrvatskoj, onog na Bajeru. Krenuli su i s radovima na revitalizaciji dvorca Inkey u Rasinji, a  Radnik je dobio posao modernizacije i dogradnje toplica u Daruvaru, obnovu hotela Bellevue na Plitvicama, hotelskog kompleksa na Rabu, piše epodravina.hr.

Loše regulirani natječaji

Iako se Radnik koji je trenutačno u Hrvatskoj prisutan na 45 gradilišta ne može žaliti da posla nema, Habijanec kaže da se do ugovora ne dolazi samo tako. Bilo bi lakše, kaže, da hrvatskim tržištem ne cvjeta nelojalna konkurencija i da se natječaji ne dodjeljuju ne poštujući zakone i prava radnika. Smatra natječaji nisu adekvatno regulirani, te da inspekcije i istražitelji ne rade posao kako treba.

– Naša polupismena birokracija preuzela je propise od Europe. Ni sama ne zna što je preuzela i što bi s time, kaže Habijanec za epodravina.hr te dodaje kako tvrtke koje ne poštuju prava radnika iz kolektivnog ugovora ne bi smjeli biti ravnopravni s onima koji to rade. Ne bi, ističe, smjeli dobivati poslove na javnim natječajima.

Dodaje kako je konkurentnost domaćih tvrtki u odnosu one izvan euro zone bitno slabija.

– Kako možemo biti konkurentni cijenom na javnom natječaju ako firma iz zemlje izvan EU svoje radnike plaća triput manje nego mi? U građevinarstvu su plaće nekih 25 do 30 posto ukupne cijene posla.

Kolektivni ugovor

Navodi da su problem kompanije s hrvatskim adresama, ali i iz ‘trećih’ zemalja potpisnica sporazuma s EU o javnoj nabavi.

– Naš Kolektivni ugovor sa svim aktualnim izmjenama koji smo dogovorili sa sindikatima vrijedi za sve one koji se bave građevinom. Oni to jednostavno moraju poštivati. Tko ne radi po njemu – nema što raditi u našoj branši, pogotovo kad je riječ o poslovima kod javnih naručitelja.

Zaključuje kako je poštivanje kolektivnog mora biti jedna od glavnih stavki kod određivanja uvjeta na javnim natječajima.

U nastavku pak najavljuje u ime Udruge kojoj je na čelu nova povećanja prosječne plaće od 10 do 15 posto za radnike u građevini. Cilj je, kaže, približiti se Njemačkoj, te povisiti plaće još barem 50 posto, kao i više raditi na povećanju stručnosti radnika u građevini.

Strani radnici

– Kad govorimo o stranim radnicima, posebno onima iz dalekih zemalja moram reći da se institucije nisu pobrinule da njihova prilagodba bude brža i bolja. Sustav nije dobar. Spomenut ću samo početak, a to je učenje našeg jezika. To bi njima trebalo biti besplatno i prvi od preduvjeta za rad, kaže Habijanec, te dodaje i kako je sa stranim radnicima problem i ‘uparivanje’ njihovog obrazovanja, to jest struke iz matične zemlje i Hrvatske.

– Nema sustavne brige, da takav radnik provede dva, tri tjedna prilagodbe pa da dobijemo koliko, toliko spremnog radnika kojeg možemo upoznati s poslom i od njega očekivati nešto konkretno, zaključuje.

Neusklađen obrazovni sustav

Kao jedan od velikih problema u Hrvatskoj ističe nekvalitetan školski kurikulum. Općenito obrazovni sustav, kaže, nije uređen da bi proizvodio mlade ljude spremne za posao u građevini.

Kako bi riješili problem struke, u Radniku imaju velike planove među kojima se ističe gradnja vlastitog praktikuma u Križevcima. U njemu bi, po dualnom sustavu obrazovanja, učenici imali praksu od 50 do 70 posto. Praksa kod obrtnika, malih građevinara, naglašava Habijanec nije potpuna i učenici tamo mogu naučiti tek  ‘slagati cigle’, što svakako nije dovoljna za prvi istup na tržište rada.

Njemački div u proizvodnji čelika zatvara pogon, tisuće radnika ostaje bez posla, doznajte ovdje detalje.