Najbolji 'morski' EU projekt ide dalje: Novi laboratoriji, dizalice i hladnjače uskoro u funkciji

Na dalmatinskoj obali kreće druga faza izgradnje AluTechova Centra za razvoj marikulture u Šibeniku, vrijedna 1,44 milijuna eura i u potpunosti financirana EU sredstvima. Riječ je o projektu nadogradnje postojećeg centra dodavanjem laboratorija, pogona za mrijest školjkaša i ribe, hladnjače, ledomata te dizalice na rivi. Prva faza završena je 2023., a dovršetak druge očekuje se za dvije godine, čime Šibenik dodatno učvršćuje svoju poziciju jednog od nositelja marikulture u Hrvatskoj. Za projekt je sada raspisan i natječaj za izvođača radova.

U Hrvatskoj je izgrađen velik broj posebnih i zanimljivih centara, dok su mnogi još u fazi gradnje ili projektiranja. O nekima smo već pisali, a sada stiže vijest o još jednom interesantnom projektu na dalmatinskoj obali. Naime, ministarstvo je odobrilo prijavu druge faze AluTechovog Centra za razvoj marikulture u Šibeniku, i to u milijunskoj vrijednosti.

Riječ je o nastavku izuzetno uspješnog projekta izgradnje i opremanja Centra koji šibenskim školjkarima i poduzetnicima omogućuje korištenje pogona za čišćenje i pakiranje školjki te dodatne usluge edukacije i savjetovanja. Točnije, riječ je o dogradnji za koju je sada raspisan javni natječaj za izvođača radova, u vrijednosti od 729.557 eura. Projekt je 2024. godine proglašen najboljim županijskim EU projektom u kategoriji doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici, po izboru Jutarnjeg lista.

Pogoni i laboratoriji

Drugom fazom projekta predviđena je izgradnja i opremanje građevine na katu iznad postojećeg Otpremno-purifikacijskog centra, s pripadajućim pogonima i laboratorijima ključnima za daljnji razvoj marikulture. U planu su laboratoriji za praćenje kvalitete uzgojne sredine te pogon za mrijest školjkaša i ribe. Predviđena je i izgradnja spoja s morem, opremanje prizemlja hladnjačom i ledomatom te postavljanje dizalice na rivi radi lakšeg transporta školjki.

Razvojno inovacijski centar AluTech prijavio je projekt na natječaj resornog ministarstva u okviru mjere II.7. Povećanje potencijala akvakulturnih lokaliteta, a odobrena vrijednost iznosi 1.438.662,89 eura, uz stopu sufinanciranja od 100 posto. O važnosti projekta govorio je i župan Šibensko-kninske županije Paško Rakić, istaknuvši da su ulaganja u akvakulturu, gospodarstvo i ribarstvo od ključne važnosti te da će druga faza, koja će se provoditi iduće dvije godine, omogućiti nova ulaganja u Centar i prateće pogone, zahvaljujući prepoznavanju njegove važnosti od strane ministarstva.

Prva faza završena prije dvije godine

Prva faza projekta završena je u srpnju 2023. godine, kada je u uvali sv. Petra u Šibeniku izgrađen i opremljen Otpremno-purifikacijski centar sa specijaliziranom opremom za čišćenje, sortiranje, pakiranje i pročišćavanje školjki. Projekt je formalno započeo Odlukom Ministarstva poljoprivrede u prosincu 2020. godine, iako ideja seže još u 2012. godinu, kada su Šibensko-kninska županija i Lučka uprava započele prve aktivnosti vezane uz njegovu realizaciju.

Svrha Centra za razvoj marikulture jest na okolišno održiv način unaprijediti kvalitetu i količinu proizvoda, osnažiti znanje i profesionalnost uzgajivača, razviti inovacijski potencijal te potaknuti preradu i plasman proizvoda, posebice šibenske dagnje, na domaćem i inozemnom tržištu. Otpremno-purifikacijskim centrom upravlja Razvojno inovacijski centar AluTech, županijska institucija specijalizirana za pružanje podrške poduzetnicima, osobito onima u proizvodnim djelatnostima.

Šibenik među nositeljima razvoja marikulture

Marikultura podrazumijeva kontrolirani uzgoj riba, rakova, mekušaca i vodenog bilja u morskoj ili bočatoj vodi, u bazenima, plutajućim kavezima ili drugim uzgojnim instalacijama smještenima u zaštićenim dijelovima priobalnog mora. Na svjetskoj razini, uzgoj vodenih organizama raste brže od bilo koje druge industrijske proizvodnje hrane životinjskog podrijetla.

Od 1970. do danas prosječnom stopom od 9,2 posto godišnje, dok lovno ribarstvo raste 1,4 posto. Komercijalna proizvodnja morske ribe u Hrvatskoj započela je ranih 1980-ih, a nositelji su bili centri u Zadru, Rovinju, Splitu i Šibeniku, uz niz obiteljskih gospodarstava na obali i otocima.