O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 14 d 13.04.2026

Društveni centar Rojc | foto: Bauštela.hr
Društveni centar Rojc, smješten u središtu Pule, u blizini parka Montezaro, nosi ime po narodnom heroju Karlu Rojcu, borcu iz Drugog svjetskog rata. Ova monumentalna zgrada, jedna od najvećih i najprepoznatljivijih u Puli, uskoro ulazi u dugo očekivanu fazu obnove.
Nakon što je u ožujku raspisan natječaj za izvođača radova ukupne vrijednosti 4,74 milijuna eura, iz Grada Pule sada potvrđuju da je odabran izvođač. U postupku javne nabave, kao ekonomski najpovoljniji ponuditelj odabrano je zagrebačko poduzeće Hidro Eko Futura, s ponudom u iznosu od 4.308.950,00 eura bez PDV-a.
Zgrada Rojca, čija povijest seže više od 150 godina unatrag, kroz vrijeme je imala razne namjene. U sklopu nadolazećih radova, uz energetsku obnovu, predviđena je i ugradnja novog dizala nosivosti 600 kilograma, čime će se dodatno unaprijediti funkcionalnost prostora.
Zdanje, izgrađeno još krajem 19. stoljeća, 1870. godine, podignuto je za Austro-ugarske monarhije, a prva namjena objekta bila je ona vojne škole. Tu namjenu centar je zadržao kroz različita društvena uređenja, točnije, za vrijeme Monarhije, Italije pa onda i Jugoslavije, sve do 1976. godine, o čemu smo pisali ovdje.

Iste godine, zgrada kreće biti korištena kao vojarna, a 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija koja je koristila prostore zgrade, napušta ih. Zgrada tako početkom 1990-ih godina postaje utočište ratnim izbjeglicama, a potom kasnih devedesetih, nakon što ju izbjeglice napuštaju, u Rojc ulaze prvi squatteri i organizacije civilnog društva.
To razdoblje označava i početak korištenja velebnog zdanja na način koji se nastavlja do danas. Vrlo brzo, Grad Pula odlučuje formalizirati novonastalu situaciju pa se 1999. potpisuju prvi ugovori o korištenju prostora Rojca, navedeno je na stranici Društvenog centra.

DC Rojc | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Projekt obnove zgrade Društvenog centra Karlo Rojc u Puli usmjeren je na poboljšanje energetske učinkovitosti te smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Nevjerojatno zvuči da zgrada ima površinu od 17.413,37 kvadrata i prostire se kroz suteren, prizemlje i šest katova. U vlasništvu je Grada Pule i koristi se za razne udruge i zajedničke prostore. Unatoč svojim povijesnim vrijednostima, postojeći energetski pregled pokazuje neusklađenost zgrade s propisima o energetskoj učinkovitosti. Vanjski zidovi zgrade nisu izolirani, a koristi se električna energija za grijanje i hlađenje putem klima uređaja i električnih grijalica. Također, topla voda se priprema pomoću električnih bojlera.
Građevinski materijali korišteni za izgradnju uključuju pune cigle, kamen, beton i armiranobetonske ploče, dok je stolarija djelomično zamijenjena PVC prozorima s dvostrukim staklom. Međutim, preostala stolarija i vrata još uvijek su drveni, čime se smanjuje energetska učinkovitost zgrade. Uz to, zgrada nije optimizirana za smanjenje energetske potrošnje i emisije stakleničkih plinova.

Na temelju tih uočenih nedostataka, projekt predlaže niz mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. Ključne mjere uključuju ugradnju dodatnih toplinskih izolacija na vanjske zidove, što bi smanjilo gubitke topline, kao i modernizaciju sustava grijanja i hlađenja kako bi se prešlo na ekološki prihvatljivije opcije, poput sustava koji koristi obnovljive izvore energije.
Također, predlaže se ugradnja energetski učinkovitijih prozora i vrata, koji će dodatno poboljšati toplinsku zaštitu zgrade. Osim toga, projekt predviđa implementaciju sustava za iskorištavanje sunčeve energije putem fotonaponskih panela na krovu, čime bi se smanjila ovisnost o električnoj energiji iz fosilnih izvora. Cilj je stvoriti energetski učinkovitiju, održivu i ekološki prihvatljivu zgradu koja će služiti kao model za buduće projekte obnove u urbanim sredinama.

Društveni centar Rojc | foto: Bauštela.hr
Obnovljena zgrada projektirana je prema načelima održivosti okoliša, smanjujući negativne utjecaje na okoliš izborom ekoloških građevinskih materijala, učinkovite toplinske izolacije, stolarije i sustava grijanja. Ovim se poboljšavaju energetske performanse zgrade, smanjuje potrošnja energije, omogućava autonomija energije, financijska ušteda i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Postavljanjem parkirališta za bicikle potiče se održiva urbana mobilnost, smanjuje upotreba osobnih vozila, smanjuje zagađenje i buke, te povećava socijalna inkluzija stanovništva. Zgrada jamči visoku kvalitetu života i zdravlje svojih stanovnika, uključujući dobru kvalitetu zraka i vode, te zaštitu od elektromagnetskih polja i vlage.

Zelena infrastruktura u urbanim područjima doprinosi održivosti, očuvanju i obnovi prirodnih resursa, poboljšanju kvalitete zraka, vode i tla te smanjenju zagađenja. U gradskim područjima smanjuje se toplinski otok i potrošnja energije za hlađenje, a uvođenjem zelenih krovova i zidova ostvaruje se ušteda.
Na parceli investitora obnovit će se zelena površina, ukloniti suho drveće te posaditi voćke poput jabuka, šljiva, krušaka i višanja. Također, postavit će se fotonaponski moduli na ravni krov zgrade, čime će se omogućiti održivo snabdijevanje energijom putem sunčevih panela. Pula će dobiti zanimljivu zgradu u kojoj će biti objedinjene sve hitne službe. Više o tome pročitajte ovdje.

Društveni centar Rojc u Puli | foto: Bauštela.hr/Canva

stepenište u Rojcu | foto: Bauštela.hr
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 14 d 13.04.2026
Hrvatska i BiH pred potpisom važnog sporazuma: Južna interkonekcija ispred Turskog toka
Južna interkonekcija strateški je projekt dug 236 kilometara, a mogao bi postati ključna infrastruktura za energetsku sigurnost regije.
16:05 8 h 27.04.2026
Vlakom do broda i aviona: Najveći zadarski željeznički projekt sad je u rukama HŽ-a
Izrada studije za 'povlačenje' pruge iz centra Zadra sve do luke Gaženica bila je pothvat Zadarske županije. Sada ju preuzima HŽ Infrastruktura.
16:03 8 h 27.04.2026
Rekonstrukcija kritičnog raskrižja u Dalmaciji uključuje novi most, a imamo i detalje što je od radova obavila tvrtka s kojom je ugovor raskinut.
12:34 12 h 27.04.2026
Šunka će dobiti svoju kuću: Milijunski projekt na istoku Hrvatske spaja hranu, tradiciju i turizam
I šunka dobiva svoju kuću, i to u Starim Mikanovcima u Slavoniji. Projekt je odobren za sufinanciranje preko ITU mehanizama, s ciljem razvoja turizma.
10:31 14 h 27.04.2026
Jedan dio Zagreba mogao bi dobiti nove stambene zone, u planu i stanice za vlak
Izmjene i dopune GUP-a Sesveta trebao bi riješiti dovršene, ali i nedovršene rezidencijalne, sportsko-rekreacijske, prometne i druge zone.
07:56 1 d 26.04.2026
U poznatoj uvali u Dubrovniku u veljači 2025. došlo je do odrona stijene. Sanacija nije mogla krenuti prije rebalansa blagajne i odabira tvrtke.
07:52 1 d 26.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 2 d 25.04.2026