Najveći energetski zahvat od rata: Plinovod od 660 milijuna € povezat će ovih 18 gradova i općina u novu mrežu

Dok se Europa posljednjih godina suočava s izazovima energetske sigurnosti i traži nove pravce opskrbe prirodnim plinom, Bosna i Hercegovina ulazi u jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u svojoj novijoj povijesti. Projekt magistralnog plinovoda Šepak – Banja Luka – Novi Grad, vrijedan čak 1,29 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno približno 660 milijuna eura, više nije samo ambiciozan plan na papiru.

Nakon niza političkih odluka, zakonskih izmjena i višegodišnjih priprema, iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske najavljuju početak njegove realizacije. Ako bude izveden prema planu, nova mreža obuhvatit će oko 500 kilometara plinovoda i omogućiti pristup prirodnom plinu za 18 gradova i općina.

Time bi velik dio sjevernog i zapadnog dijela Bosne i Hercegovine prvi put dobio ozbiljnu plinsku infrastrukturu. Projekt se već sada opisuje kao jedan od najvažnijih energetskih zahvata od završetka rata, pa njegov značaj daleko nadilazi samu gradnju cijevi i plinskih stanica.

Nova mreža za 18 mjesta

Magistralni plinovod planiran je na pravcu od Šepka na granici sa Srbijom preko Banje Luke do Novog Grada. Trasa je zamišljena kao dvosmjerni sustav koji će omogućiti fleksibilniji transport plina i lakše povezivanje s budućim energetskim koridorima.

Nova mreža trebala bi povezati industrijske zone, gospodarske subjekte i tisuće kućanstava koja danas nemaju pristup prirodnom plinu. Nadležni smatraju da će plin postati važan pokretač gospodarskog razvoja i povećanja konkurentnosti lokalnih zajednica.

Poseban naglasak stavlja se na sigurnost opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o skupljim energentima. Upravo zbog toga projekt se smatra jednim od strateških infrastrukturnih prioriteta BiH u narednom desetljeću.

Prema dosad objavljenim informacijama, plinovod će povezati niz gradova i općina duž koridora od granice sa Srbijom do sjeverozapada BiH. Među njima su Bijeljina, Ugljevik, Brčko, Modriča, Brod, Derventa, Doboj, Prnjavor, Laktaši, Srbac, Banja Luka, Prijedor i Novi Grad, dok se potpuni popis svih 18 lokalnih zajednica očekuje po završetku projektne dokumentacije. Time bi deseci tisuća kućanstava i brojni gospodarski subjekti dobili mogućnost priključenja na plinsku mrežu.

gradilište | foto: Freepik

Tri faze

Realizacija projekta podijeljena je u nekoliko međusobno povezanih faza kako bi se osigurala postupna izgradnja i priključivanje novih korisnika. Prva faza obuhvaća izgradnju glavnog magistralnog plinovoda na relaciji Šepak – Banja Luka, koji predstavlja okosnicu cijelog sustava.

U drugoj fazi planirana je gradnja priključnih plinovoda prema gradovima i općinama smještenim uz trasu. Treća faza predviđa nastavak magistralnog voda od Banje Luke prema Novom Gradu, čime će mreža biti zaokružena u planiranom opsegu.

Prema najavama iz resornog ministarstva, početak radova očekuje se tijekom druge polovice 2026. godine. Paralelno se priprema tehnička dokumentacija i provode administrativne procedure potrebne za ulazak u fazu izgradnje. Vlasti vjeruju da će ovakav model omogućiti bržu realizaciju projekta i ranije uključivanje pojedinih lokalnih zajednica u sustav.

Zakonske pripreme i zavrzlame

Jedan od najvećih izazova za velike infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini tradicionalno predstavljaju imovinsko-pravni odnosi. Upravo zato usvojeni su posebni zakonski mehanizmi kojima se ubrzava postupak eksproprijacije zemljišta potrebnog za izgradnju plinovoda.

Tako su stvoreni važni preduvjeti za početak radova bez dugotrajnih administrativnih zastoja koji su često usporavali slične projekte. Na sastancima predstavnika ministarstava, geodetskih uprava i investitora definirani su sljedeći koraci potrebni za provedbu projekta.

Sudionici procesa naglasili su kako je cilj osigurati da sve procedure budu završene u planiranim rokovima. Istodobno se radi na usklađivanju trase s postojećom prometnom i komunalnom infrastrukturom. Takav pristup trebao bi smanjiti rizik od kašnjenja tijekom same gradnje.

Grijanje | Foto: Pixabay

Gospodarski učinci

Izgradnja nove plinske mreže ne promatra se samo kao energetski projekt već i kao važan gospodarski razvojni alat. Stručnjaci procjenjuju da bi dostupnost prirodnog plina mogla privući nove investitore u industrijske zone koje se nalaze uz planiranu trasu.

Mnoge lokalne zajednice očekuju otvaranje novih radnih mjesta i razvoj proizvodnih kapaciteta koji zahtijevaju stabilan i povoljan energent. Projekt se istodobno uklapa u širu priču o jačanju plinske infrastrukture u Bosni i Hercegovini, gdje se razvijaju i drugi veliki energetski pravci.

Analitičari smatraju da bi narednih nekoliko godina moglo donijeti najveće promjene u plinskom sektoru BiH od njegova nastanka. Uspješna realizacija ovog projekta otvorila bi prostor za nova regionalna povezivanja i dodatnu diversifikaciju izvora opskrbe. Ako planovi budu ostvareni, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti znatno moderniji i otporniji energetski sustav nego što ga ima danas.