Tomislavgrad dobiva mega vjetropark, poznati poduzetnik ulaže stotine milijuna eura, ali prvo javna rasprava

Na području Tomislavgrada priprema se realizacija jednog od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, izgradnja vjetroelektrane Gradina, iza koje stoji poduzetnik Milenko Bašić, vlasnik kompanije Lager. Projekt se razvija kroz tvrtku VE Gradina, a prema dostupnoj dokumentaciji riječ je o investiciji koja bi mogla doseći vrijednost od čak 200 milijuna eura.

Planirana instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će do 100 MW, čime bi VE Gradina postala jedna od najvećih vjetroelektrana u državi. Projekt je trenutno u fazi prethodne procjene utjecaja na okoliš, dok je javna rasprava zakazana za početak lipnja.

Osim energetskog značaja, investicija bi mogla imati velik utjecaj na građevinski sektor, razvoj infrastrukture i lokalno gospodarstvo kod susjeda. 

Projekt s 17 turbina

Prema podacima objavljenim kroz postupak okolišne dozvole, projekt predviđa izgradnju ukupno 17 vjetroturbina na lokalitetu Midena – Brišnik kod Tomislavgrada. Visina stupova turbina kretat će se između 130 i 150 metara, dok će promjer rotora dosezati čak 200 metara, što ovaj projekt svrstava među tehnološki najnaprednije vjetroparkove u regiji.

Pojedinačna snaga turbina iznosit će do 8 MW, a proizvedena električna energija transportirat će se prema trafostanici TS 220/33 kV i dalje u prijenosnu mrežu. Projekt uključuje i izgradnju opsežne prateće infrastrukture poput pristupnih cesta, manipulativnih platoa za montažu opreme, podzemne srednjenaponske mreže i priključnog dalekovoda.

Upravo će građevinski segment predstavljati jedan od najzahtjevnijih dijelova investicije jer će zahtijevati ozbiljne zemljane radove i prilagodbu terena na planinskom području. U narednim fazama bit će definiran i konačan izbor proizvođača turbina te tehničke specifikacije opreme.

Vjetroturbina | Foto: Pixabay

Javna rasprava i okolišne procedure

Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je proceduru prethodne procjene utjecaja na okoliš te omogućilo javni uvid u projektnu dokumentaciju. Javna rasprava o projektu zakazana je za 1. lipnja u Tomislavgradu, a na nju su pozvani građani, predstavnici nevladinih organizacija i zainteresirana javnost.

Tijekom rasprave predstavnici ministarstva i investitora trebali bi prezentirati zakonske procedure, tehnička rješenja i očekivane učinke projekta na okoliš. Upravo će pitanja zaštite prirode, utjecaja na krajobraz i lokalni ekosustav biti među ključnim temama rasprave, što je uobičajeno kod velikih projekata obnovljivih izvora energije.

U dosadašnjim objavama naglašava se da bi projekt mogao doprinijeti smanjenju emisija CO₂ i povećanju udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu BiH. Istodobno, dio javnosti i stručnih krugova upozorava na potrebu pažljivog planiranja kako bi se izbjegli negativni utjecaji na okoliš i lokalnu zajednicu. Slične rasprave vode se i u drugim državama regije gdje se intenzivno razvijaju projekti vjetro energije.

Vjetrenjače, foto: Pexels; Jem Sanchez

Tomislavgrad središte vjetroenergetike

Područje Tomislavgrada posljednjih godina profilira se kao jedno od najvažnijih središta razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini. Osim projekta VE Gradina, na ovom području već postoje aktivni vjetroenergetski projekti, a planiraju se i novi kapaciteti vrijedni više od stotinu milijuna eura.

Stručnjaci smatraju da geografski položaj i povoljni vjetropotencijali Hercegbosanske županije stvaraju dobre preduvjete za daljnji razvoj vjetroparkova. Investicije ove veličine imaju snažan učinak i na građevinsku industriju jer uključuju angažman domaćih izvođača, razvoj prometne infrastrukture i modernizaciju elektroenergetske mreže. Dodatno, lokalne zajednice kroz koncesijske naknade i proračunske prihode mogu ostvariti značajne financijske koristi.

Svakako treba reći kako projekt VE Gradina dolazi u trenutku kada Bosna i Hercegovina pokušava ubrzati energetsku tranziciju i povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Upravo zbog toga ovaj projekt mnogi vide kao jedan od ključnih energetskih i građevinskih pothvata u BiH u narednim godinama.