EU ima plan od 6 točaka za neovisnost: Milijarde za elektrifikaciju koje će moći povući i Hrvatska

Europljani već drugi put u manje od pet godina plaćaju cijenu ovisnosti Europe o uvezenim fosilnim gorivima. Od eskalacije sukoba na Bliskom istoku EU je zbog viših cijena potrošio dodatne 24 milijarde EUR na uvoz energije, a da se uvezene količine pritom nisu nimalo povećale, poručuju iz Europske komisije.

AccelerateEU je pak Komisijin paket instrumenata koji omogućavaju hitno pružanje pomoći europskim kućanstvima i industrijama, posebno onima najranjivijima, i istodobno usmjeravaju Europu prema energetskoj neovisnosti.

Iz Europske komisije kažu kako je trenutačna geopolitička situacija jasan podsjetnik da je ubrzavanje prelaska na čistu, sigurnu i priuštivu energiju gospodarski i sigurnosni imperativ. Strategija AccelerateEU uključuje kratkoročne mjere i strukturne mjere s dugoročnim učinkom za dodatno smanjenje ovisnosti o nestabilnim tržištima fosilnih goriva i povećanje otpornosti Europe na buduće rizike zahvaljujući elektrifikaciji i proizvodnji čiste energije u Europi.

- O odlukama koje donosimo danas ovisit će naša sposobnost suočavanja s današnjim izazovima i budućim krizama. Naša strategija AccelerateEU uključuje hitne i strukturne mjere za pomoć europskim građanima i poduzećima. Da bismo postigli energetsku neovisnost i sigurnost i lakše se nosili s geopolitičkim nestabilnostima, moramo ubrzati prelazak na čistu energiju proizvedenu u Europi, izjavila je prošli tjedan predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen.

Ovo je šest stavki koje bi trebale osigurati energetsku neovisnost EU. Odnosno brz i siguran prelazak zemalja članica na održive izvore energije.

1. Koordinacija

Komisija će osigurati potpunu koordinaciju provedbe mjera na razini država članica. To uključuje punjenje podzemnih skladišta plina, korištenje fleksibilnih mogućnosti u vezi s pravilima punjenja ili eventualna iznimna puštanja u promet zaliha nafte.

Koordinacijske skupine za naftu i plin održavaju česte sastanke kako bi se osigurala informiranost država članica o stanju. Nacionalne hitne mjere i mjere za osiguravanje dostupnosti mlaznog goriva i dizela, uključujući dostupnost kapaciteta za proizvodnju u rafinerijama nafte, trebalo bi pomno koordinirati.

 

2. Promatračka skupina za gorivo

Uspostavit će se nova Promatračka skupina za gorivo, koja će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i razine zaliha goriva namijenjenih uporabi u prometu u EU-u. Tako će se moći brzo utvrditi eventualne nestašice i, u slučaju hitnog puštanja zaliha u promet, pružiti informacije za određivanje ciljanih mjera za uravnoteženu distribuciju goriva.

Kako bi se ublažio učinak visokih cijena i mogućih nestašica goriva na zrakoplovni sektor u EU-u, Komisija će pojasniti fleksibilne mogućnosti dostupne u EU-ovu okviru za zrakoplovstvo.

Punjenje auta gorivom | Foto: Pexels

3. Ciljane potpore

Zaštita potrošača, uključujući industriju, od cjenovnih ekstrema može uključivati ciljane programe potpore dohotku, energetske vaučere i programe socijalnog leasinga za smanjenje trošarina na električnu energiju za ranjiva kućanstva.

Komisija će donijeti i privremeni okvir za mjere državne potpore, koji će nacionalnim vladama omogućiti dodatnu fleksibilnost. Uključujući hitne mjere za potporu najteže pogođenim gospodarskim sektorima.

Foto: PIxabay

4. Elektrifikacija

Ubrzavanje prelaska na čistu energiju proizvedenu u Europi kao zamjenu za naftu, plin i fosilna goriva namijenjena uporabi u prometu. Komisija će do ljeta predstaviti Akcijski plan za elektrifikaciju, koji će uključivati ambiciozan cilj elektrifikacije i mjere za uklanjanje prepreka elektrifikaciji industrijskog, prometnog i građevinskog sektora.

Ističe se kako je brza provedba Plana ulaganja u održivi promet nužna za brže uvođenje održivih zrakoplovnih goriva. Što je presudno za mobilnost.

Ušteda struje | Foto: PIxabay

5. Jačanje mrežnih sustava

Za elektrifikaciju je potrebna odgovarajuća elektroenergetska mreža. Prvi je korak potpuna provedba postojećih propisa i brzo zaključenje pregovora o Paketu mjera za europske mreže. Nužno je i maksimalno iskoristiti postojeću infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora.

Brza obnova kapaciteta velikih vjetroelektrana i postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući odobalne vjetroelektrane i hidroelektrane, može u vrlo kratkom roku pružiti prijeko potrebnu dodatnu pomoć. Komisija će predstaviti i zakonodavni prijedlog o naknadama za korištenje mreže i oporezivanju kako bi se, među ostalim, osiguralo da se električna energija oporezuje manje nego fosilna goriva.

Dalekovodi | Foto: Pexels

6. Povećanje ulaganja

Na razini EU-a dostupna su znatna sredstva, primjerice u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (219 milijardi eura) i fondova kohezijske politike. U trenutačnoj su krizi brzina i djelotvornost od presudne važnosti. Komisija će državama članicama pomagati da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste dostupna financijska sredstva EU-a. Međutim, javna sredstva sama neće biti dovoljna da se pokriju znatne potrebe za ulaganjima u energetsku tranziciju (660 milijardi EUR godišnje do 2030.).

Komisija je stoga radi mobilizacije privatnih ulaganja u ožujku 2026. donijela Strategiju ulaganja u čistu energiju, a organizirat će i sastanak na vrhu o ulaganjima u čistu energiju, na kojem će se okupiti predstavnici sektora financijskih usluga, uključujući velike institucionalne ulagače, industrijske predvodnike, nositelje projekata i javne financijere kako bi se ubrzalo privatno financiranje.

Europska unija | Foto: Alexandre Lallemand, Unsplash