U priuštive stanove želi 1.315 Hrvata: Najmlađem 19, najstarijem 83 godine, a prva useljenja krajem ljeta

Prema podacima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), na prvi javni poziv za zainteresirane najmoprimce pristiglo je 1.315 prijava. Prva useljenja očekuju se krajem ljeta nakon obrade svih zahtjeva, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić u sklopu predstavljanja podataka o provedenom javnom pozivu za Program priuštivog najma.

Uz ministra Bačića, podstavljanju su nazočili i državni tajnici Sanja Bošnjak i Dario Tišov, ravnatelji Uprava Ivana Pintar, Tomislav Jukić i Tatjana Vukobratović-Spasojević, direktorica Državnih nekretnina Mirela Habijanec te ravnatelj APN-a Dragan Hristov i njegova zamjenica Josipa Tokić.

Ponuđeno 960 nekretnina

Podsjetimo, Program priuštivog najma donesen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske u studenom 2025. godine, s ciljem aktivacije postojećih praznih stambenih jedinica u sklopu provedbe mjera Nacionalnog plana stambene politike.

- Cilj je da se prazni stanovi na području Republike Hrvatske podignu na tržište dugoročnog najma mjerama Vlade i subvencijama iz državnog proračuna, poručio je ministar Bačić.

Program priuštivog najma provodi APN, a javni poziv za vlasnike praznih stanova zatvoren je 15. veljače 2026. godine.

- Na taj javni poziv pristiglo je 958 prijava, odnosno 960 nekretnina iz svih dijelova Hrvatske, a njih 435 trenutačno je dostupno. Prosječna površina nekretnina iznosi 64,49 četvornih metara za stanove i 112,95 četvornih metara za kuće, izvijestio je Bačić.

Ilustracija: Stambena zgrada u Zagrebu/Pixabay

Za priuštivo stanovanje 1.315 prijava

Javni poziv za zainteresirane najmoprimce objavljen je u srijedu 15. travnja, a zatvoren je 15. svibnja 2026. godine. Prema podacima APN-a, zaprimljeno je 1.315 prijava. Čak 56 % prijava stiglo je za Grad Zagreb kao prvi izbor, odnosno njih 745. Slijede gradovi Split sa 173 prijave, Rijeka sa 77 prijava, Osijek i Sisak s 47 prijava, Zadar s 22, Pula s 19, Dubrovnik s 15, Velika Gorica i Karlovac s 14 te Varaždin i Zaprešić s 12 prijava.

Prosječna dob podnositelja jest 38,5 godina - najmlađi prijavitelj ima 19, najstariji 83 godine, a 61,9 % podnositelja starosti je između 20 i 40 godina. Od ukupnog broja zahtjeva, njih 523 (39,8 %) bili su samci; 323 zahtjeva pristigla su od dvočlanih, 235 od tročlanih, a 148 od četveročlanih obitelji. Jedan je zahtjev obitelji s devet članova i jedan s 11 članova. Ukupno 238 kućanstava odnose se na samohrane roditelje, 429 na obitelji s djecom predškolske i školske dobi, a 81 na obitelji s djecom s teškoćama u razvoju.

Prosječni mjesečni neto prihodi kućanstva iznose 1.570 eura. Od ukupnog broja prijava, 226 odnose se na osobe s invaliditetom, 147 je kućanstava s članovima obitelji s invaliditetom, 17 je osoba bez odgovarajuće skrbi, a šest je osoba do navršenih 30 godina koje izlaze iz sustava socijalne i alternativne skrbi.

Kada je riječ o stručnoj spremi, 646 prijavitelja (49,20 %) ima srednju stručnu spremu, 358 ima završen diplomski studij, 174 preddiplomski studij, 34 je nekvalificiranih, 33 ima završen stručni studij, 24 je niže stručne spreme, 20 je prijavitelja s postdiplomskim specijalističkim studijem, a osam ima završen postdiplomski znanstveni studij.

Sustav bodovanja i lista reda prvenstva

Podnositelji zahtjeva mogli su birati najviše tri jedinice lokalne samouprave u kojima bi tražili priuštivi najam. Listu reda prvenstva, objasnio je ravnatelj APN-a Hristov, utvrđuje APN na osnovi prihoda najmoprimca i članova uže obitelji najmoprimca, broja članova uže obitelji, broja djece predškolske dobi i djece na redovitom školovanju, životne dobi i stručne spreme najmoprimca, invaliditeta ili oštećenja organizma najmoprimca i/ili člana njegove uže obitelji, prebivališta najmoprimca i potrebe za deficitarnim zanimanjima na području jedinice lokalne samouprave.

Priuštiva najamnina koja će se plaćati APN-u ne smije prelaziti 30 % mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove, a razliku do tržišne cijene pokriva država. Režijski troškovi obračunavaju se prema formuli od 2,50 eura po četvornom metru.

Ako se radi o obitelji čiji su ukupni mjesečni prihodi 2.000 eura, a nekretnina je površine 60 četvornih metara, po formuli prihodi × 0,30 − 2,50 €/m², ta obitelj ukupno će plaćati najam 450 eura mjesečno, a vlasniku stana isplaćivat će se razlika do medijalne najamnine u toj jedinici lokalne samouprave. Samac koji ima plaću 1500 eura, najam stana od 35 četvornih metara bi plaćao 350 eura.

Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr

Državni stanovi

Državne nekretnine trenutačno obnavljaju 329 državnih stanova koji su namijenjeni za smještaj zaštićenih najmoprimaca i priuštivo stanovanje. Nalaze se u oko 50 gradova diljem Hrvatske. Uređena su 73 stana - 40 u Zagrebu, 16 u Rijeci, 10 u Zadru, pet u Puli i dva u Varaždinu.

Radovi se izvode na 40 nekretnina, za 77 je u tijeku postupak nabave izvođača radova, a 139 je u postupcima ili nabavi projektiranja. U priuštivi najam uključit će se i 157 državnih stanova namijenjenih za privremeni smještaj stradalnika potresa kad prestane potreba za njihovim smještajem.