Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026

istraživanje sadržaja otpada | foto: Freepik
Iz Ministarstva gospodarstava i održivog razvoja objašnjavaju kako je izvješće temeljeno na podacima iz prijava obveznika u Informacijski sustav gospodarenja otpadom i dodatnih procjena. Kao i da na određene trendove koji se u izvješću spominju utječe u najvećoj mjeri jačanje gospodarstva, te turizma kao njegove značajne grane.
U 2022. godini ukupno je nastalo 1.844.382 tona komunalnog otpada što predstavlja najveće vrijednosti ukupno nastalih količina komunalnog od samog početka praćenja podataka o komunalnom otpadu (razdoblje od 1995. do 2022.). U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4%. Uzroci leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno sa značajnim porastom vrijednosti pokazatelja ostvarenog turističkog prometa. Količina komunalnog otpada nastalog u turizmu u 2022. godini iznosila je 181.642 tona. Navedeno predstavlja najveću do sada izračunatu vrijednost.
Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku iznosila je 474 kg što je također najveća vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine. Navedeno se može pripisati korištenju popisa stanovnika iz 2021. godine, koji je značajno niži od procjena stanovnika Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, kao i najvećim do sada zabilježenim količinama ukupno nastalog komunalnog otpada.
Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 % odnosno odvojeno je sakupljeno 844.387 tona. U 2021. godini ta stopa je iznosila 43% čime se nastavlja trend daljnjeg porasta stope odvojenog sakupljanja.
Ipak, napominje se, u posljednje dvije godine dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto je sporija, kao posljedica nečistoća koje su u značajnom udjelu prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu. Posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad.
U 2022. godini oporabljeno je 634.018 t komunalnog otpada pa je stopa oporabe komunalnog otpada u 2022. godini iznosila 34 %. Najveće stope oporabe bilježe se za Međimursku županiju (55 %), Koprivničko-križevačku županiju (50 %) i Varaždinsku županiju (47 %), dok su županije s najnižim vrijednostima stope oporabe i dalje Ličko – senjska županija (22 %), Dubrovačko-neretvanska županija (24 %) i Splitsko-dalmatinska županija (25 %).
Količina recikliranog otpada iznosila je 630.882 tona (uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju). Stopa recikliranja jednaka je stopi oporabe, odnosno iznosi 34%, što je za 3 postotna boda više nego u 2021. godini. Usprkos kontinuiranom povećanju, još uvijek nije dostignut cilj koji sukladno članku 54. Zakona o gospodarenju otpadom i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50%.

graf komunalni otpad | ministrastvo gospodarstva i održivog razvoja
U izvješću se navodi i kako je tijekom 2022. godine odložena količina komunalnog otpada iznosila je 1.024.808 tona, te da je stopa odloženog komunalnog otpada u 2022. godini iznosila 56%. Riječ je o smanjenju od 2 postotna boda u odnosu na 2021. godinu. Tijekom 2022. godine komunalni otpad odlagao se na 80 odlagališta otpada.
Pored 56 % odloženog i 34 % oporabljenog komunalnog otpada, 9 % komunalnog otpada je upućeno u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od 1 % obrađen nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…), privremeno uskladišten ili pripada dijelu procijenjenih količina za neobuhvaćeni dio stanovništva kojima se nije moglo utvrditi postupanje.
U svibnju je započela gradnja Centra za gospodarenje otpadom Babina Gora. Pogledajte ovdje kako izgleda ovaj projekt vrijedan 43,6 milijuna eura.
Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026
Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari
Predstavljen je novi digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. Projekt eADR donosi sigurniji i učinkovitiji nadzor cestovnog prometa.
15:10 6 d 08.07.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 21 d 24.06.2026
Osim tunela, gradit će se i vijadukt dug 210 metara, cestovni podvožnjak duljine 12 metara te dva nadvožnjaka, svaki duljine 35 metara.
12:54 1 h 15.07.2026
Zagreb priprema natječaj za megaprojekt od 51 milijun eura: Na šljunku niče kompleks s 8 dvorana
Prostor bi bio namijenjen različitim događanjima, od kongresa, konferencija i poslovnih skupova do koncerata, predstava, izložbi, banketa i svadbi.
10:34 4 h 15.07.2026
Nakon desetljeća ovisnosti o skelama i dugim obilascima, novi most trebao bi povezati obale Save te znatno olakšati svakodnevni život.
17:00 21 h 14.07.2026
Novo sjedište službeno bi trebalo biti otvoreno 21. srpnja 2026. godine.
17:00 21 h 14.07.2026
Ovo će biti najveći projekt željeznice u Hrvatskoj: Pruga od 175 kilometara do mora i najduži tunel
Najveći projekt željeznice u Hrvatskoj bit će nizinska pruga Zagreb-Rijeka. Prvi korak je ugovaranje tehničke pomoći za nabavu i provedbu ugovora.
16:59 21 h 14.07.2026