Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

Drvoprerađivačka industrija, ilustracija | foto: Unsplash
Budućnost i promjene na pragu kojih se nalaze hrvatski drvoprerađivači bile su glavne teme razgovora struke na prezentaciji rezultata istraživanja “Analiza stanja i perspektive u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja u RH”.
Hrvatski drvoprerađivački sektor nalazi se pred velikim promjenama. Dok se njegova konkurentnost sve manje može temeljiti na sirovini i jeftinoj radnoj snazi otvaraju se pitanja mogu li modernizacija, digitalizacija i robotizacija donijeti potrebne preinake unutar sustava. No, čak i u slučaju modernizacije nezanemarivu ulogu odigrat će i unapređenje dizajna, odnosno brendiranje proizvoda.
No, jesu li i u kolikoj mjeri promjene prema kojima drvoprerađivači moraju težiti realne i izvedive bez europskog novca?
Promjene na pragu kojih se nalaze hrvatski drvoprerađivači neće biti moguće realizirati bez iskorištavanja sredstava europskih fondova. Jasna je to poruka struke s predstavljanja rezultata istraživanja “Analiza stanja i perspektive u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja u RH” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
– Ovo je vrlo potentna industrijska grana, ali ima niz razvojnih problema koje moramo adresirati u idućem razdoblju. Trebamo raditi na brendingu i podizanju kvalitete, a to traži puno ulaganja, u čemu će ključnu ulogu igrati bespovratna sredstva EU-a, uvodno je istaknuo predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore Igor Leščić.
Činjenica da bez europskog novca neće moći ići otvorila je još važnije pitanje, na koliko novca se zapravo može računati.
– U sklopu nove kohezijske politike, kroz dva konkretna cilja – pametna i zelena Hrvatska, bit će dostupno oko milijardu eura ulaganja za razvoj regija, a jedan od najznačajnijih industrijskih sektora u toj priči bit će drvoprerađivački. On otvara velike prilike za razvoj panonske regije, Like, ali i sjevera Hrvatske, pojašnjava ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
U prva tri mjeseca 2021. godine izvoz branše porastao je za 315 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje lani.
– Ne možemo biti zadovoljni brojkama kad govorimo o izvozu namještaja, međutim, i tu imamo rast od 7 posto koji je sličan rastu uvoza. To pokazuje da se vanjskotrgovinska bilanca u toj kategoriji nije pogoršala, a zajednički ćemo raditi sa svim dionicima sektora na budućem razvoju, smatra ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Stare navike moraju se mijenjati. Posebno se među njima ističe ona prema kojoj se drvoprerađivačka industrija, između ostalog, temeljila na dostupnosti kvalitetne sirovine.
– Imamo nedovoljne kapacitete za proizvode visoke dodane vrijednosti. Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu od 2016. do danas, imali smo kontinuirano povećanje uvoza, a suficit nam se smanjio za 170 milijuna eura. Problem je i struktura te razmjene u kojoj uvoz namještaja prelazi 50 posto, dok su u izvozu s 45 posto zastupljeni proizvodi s najnižim stupnjem obrade. Zato je jasno da država treba podvući crtu, napraviti bilancu i vezanu uz novu strategiju odrediti prioritete, smatra Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Na stanje u sektoru osvrnuo se i Ivić Pašalić, voditelj odbora za EU fondove i politike pri Udruženju drvno-prerađivačke industrije, a koji smatra da je struktura izvoza nezadovoljavajuća, jer od ukupnog izvoza djelatnosti gotovo 790 milijuna eura čini izvoz proizvoda od drva, dok tek 265 milijuna otpada na izvoz namještaja.
Kao dodatne slabosti sektora izdvojio je i nisku profitabilnost i produktivnost rada, lošu kapitaliziranost i nelikvidnost, prosječnu nisku razinu tehnološkog razvoja, investicija i inovacija te slabu međunarodnu prepoznatljivost.
No, sektor nema samo mane. Postoje i svijetle točke, a među njima Pašalić vidi i dugogodišnju tradiciju domaće drvne industrije, visok potencijal za razvoj, izvoznu orijentaciju te činjenicu da se većina tvrtki nalazi u ruralnim područjima. Sami poduzetnici kao glavne ograničavajuće faktore rasta ističu rastuće troškove rada, prekomjerno oporezivanje, male marže i nedostatak kvalificiranog kadra.
– Ozbiljno je zaostajanje domaćih tvrtki za trendovima Industrije 4.0 u smislu automatizacije, robotizacije i digitalizacije proizvodnih procesa te posljedično sve manja konkurentnost na svjetskom tržištu. Stoga su nam ciljevi restrukturirati i tehnološki unaprijediti drvno-prerađivačku industriju, poticati više razrede dovršenosti tehnološki i dizajnerskih proizvoda, odnosno proizvoda s identitetom tvrtke i zemlje podrijetla, zaključio je Pašalić.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Jugoistočna kula dobiva muzejske prostore i vidikovac, a antička lođa nakon gotovo dva stoljeća ponovno će biti otvorena.
07:16 1 d 15.11.2026
Ispod ovih polja INA planira novu plinsku bušotinu: Pripremaju cestu i postrojenje visoko 38 metara
Planirana bušotina kod Križa uključuje radni plato, pristupnu cestu i plinovode prema postojećem proizvodnom sustavu Žutica.
07:15 1 d 15.11.2026
Trasa nove obilaznice Trilja izazvala je spor zbog vrijednih arheoloških nalazišta. Kozina traži izmještanje, institucije najavljuju istraživanja.
07:13 1 d 15.11.2026
Nijemci predstavili novi kran: Diže osam tona, radi na struju i provlači se kroz skučena gradilišta
Nova mobilna dizalica podiže osam tona, samostalno postavlja protuutege i omogućuje tiši rad na gradilištima.
07:12 1 d 15.11.2026
Velike promjene za izvođače radova: Pod povećalom plaće, agencijski radnici i javni natječaji
Novi Zakon o radu donosi nova pravila o plaćama i zapošljavanju, a kršenje obveza u građevini imat će puno jače posljedice.
07:37 2 d 14.11.2026
Hrvatske šume spremaju rekonstrukciju dva mosta: Trebat će gotovo 10 tona čelika!
Dva dotrajala drvena mosta jugozapadno od Zagreba dobit će novu nosivu konstrukciju, kolnike i zaštitne ograde.
07:35 2 d 14.11.2026
Zgrada od 10 milijuna na top lokaciji na Trešnjevki: Ove dvije tvrtke podić će ju u idućih 9 mjeseci
Sljedećih devet mjeseci, odabrana zajednica ponuditelja gradit će novu umjetničku plesnu školu na prometnom raskrižju na Trešnjevki.
07:34 2 d 14.11.2026
Plenković otkrio koje knjige čita, dvije su na popisu školske lektire
Što čita premijer Andrej Plenković, otkrio je na Interliberu. Među njima jesu i djela s popisa školske lektire.
09:32 42.833333333333 min 16.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 4 h 16.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026