U Hrvatskoj je 13% zgrada u kategoriji zaštićenog kulturnog dobra, stiže novi zakon koji će olakšati život vlasnicima
Kada je riječ o ulaganju u vlastitu nekretninu, živjeti u građevini koja ima status kulturnog dobra zahtjeva daleko više strpljenja i novca nego li je to inače potrebno. Situacija je to s kojim se u Hrvatskoj bori približno 13 posto građana koji za svaku veću preinaku u svome prostoru moraju tražiti suglasnosti i odobrenja, a potom i često koristiti materijale koji nisu uvijek prvi izbor. Olakšanje za njih trebao bi donijeti Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji najavljuje ‘rasterećenje nepotrebnih procedura’.
Split vila Rosina | foto: Ivana Solar
U tjednu na izmaku, saborski zastupnici raspravljali su o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Odgovarajući na pitanje koliki je postotak zgrada koje su u našoj zemlji zaštićena kulturna dobra, ministrica Nina Obuljen Koržinek navela je kako se oko 13 posto zgrada nalazi unutar te kategorije, što uopće nije zanemariva brojka.
Dodala je da se najveći broj postupaka vezanim uz takve objekte odnosi na ishođenje dokumentacije, bilo za obnovu ili rekonstrukciju zgrada unutar kulturno-povijesnih cjelina. Dok najveći broj žalbi dolazi na postupanja konzervatora vezano uz takve zgrade.
Rasterećenje nepotrebnih procedura
Navela je i da će novom metodologijom biti jasne i javno dostupne sve ključne informacije o tome što se u okviru pojedinog područja zajedničkih obilježja, unutar pojedine zaštićene cjeline, može ili smatra prihvatljivim zahvatom.
Istaknuto je i da se najveća reforma u Zakonu odnosi na novi sustav donošenja i usvajanje konzervatorskih podloga te na rasterećenje nepotrebnih procedura i postupaka. Bolje će se upravljati prihvatljivim promjenama u kulturno-povijesnim cjelinama, skratit će se postupci, a kompletan postupak bit će puno transparentniji, rekla je ministrica.
Vezano uz upravljanje kulturnim dobrima i kulturno-povijesnim cjelinama, Zakon vrlo precizno uređuje obveze lokalne samouprave, posebno se uređuje zaštita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima (potresi, poplave, požari i sl.).
Financiranja arheoloških istraživanja
Obuljen Koržinek rekla je da se, uz ostalo, uvodi nov institut financiranja arheoloških istraživanja u slučajevima kada je investitor fizička osoba koja gradi građevinu za vlastite potrebe ili za javnu namjenu.
Također, vrlo se detaljno propisuju sve procedure koje se odnose na pitanja izdavanja posebnih uvjeta, potvrde glavnog projekta, odobrenje za zahvate na kulturnom dobru i drugo.
Pojasnila je i da se institut urbanističko-arhitektonskih natječaja uređuje zakonima o prostornom planiranju, istaknuvši da se kontinuirano provode mnogi javni arhitektonski kao i arhitektonsko-urbanistički natječaji u kojima sudjeluju i konzervatori.
Pročitajte ovdje Bauštelsku reportažu u kojoj imate priliku zaviriti u dvorišta raskošnih gornjogradskih palača u Zagrebu.
