Oluja pokosila imovinu građana: Kako se ostvaruje pravo na odštetu uslijed pada stabla

Snažno olujno nevrijeme poharalo je Hrvatsku, ostavljajući iza sebe prizore srušenih stabala, oštećenih krovova i uništenih automobila. U mnogim gradovima vjetar orkanske jačine u kratkom je vremenu izazvao značajne materijalne štete, pa se brojni građani danas suočavaju s istim pitanjem – Tko snosi odgovornost kada stablo padne na vozilo i kako ostvariti pravo na naknadu štete?

Iako su oluje prirodna pojava koju nije moguće u potpunosti spriječiti, pravni okvir jasno propisuje odgovornost u slučajevima kada se šteta mogla izbjeći ili ublažiti pravodobnim djelovanjem. Pad stabla na automobil tako nije samo pitanje vremenske nepogode, već i pitanje održavanja javnih površina, procjene rizika i pravovremene reakcije nadležnih tijela.

Građanima koji su pretrpjeli štetu ostaje važno pravilo – brzo reagirati, dokumentirati štetu i pravodobno pokrenuti postupak ostvarivanja svojih prava. Što još treba napraviti odgovor donosi Blaženke Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici.

Stablo kao 'opasna stvar' u pravnom smislu

Pad stabala na vozila u ovakvim okolnostima pravno se promatra kroz institut takozvane 'opasne stvari'. Stabla koja padnu na vozila u ovakvom slučaju predstavljaju stvar od koje potječe povećana opasnost, stoga se smatraju opasnom stvari.

Navedeno proizlazi iz činjenice da se često radi o nizu stabala koja se nalaze uz same prometnice te zbog svoje lokacije predstavljaju povećanu opasnost za ljude i imovinu. Dodatno, visoka stabla s razgranatom krošnjom po svojoj strukturi također mogu predstavljati opasnu stvar. Dakle, radi se o opasnoj stvari zbog lokacije na kojoj se nalaze i zbog njihove konstrukcije.

- Sudska praksa potvrđuje takvo shvaćanje. Županijski sud u Bjelovaru od 6. ožujka 2014. ističe kako je opasna stvar ona koja predstavlja povećanu opasnost za okolinu te za koju vlasnik snosi odgovornost za štetu koju može prouzročiti, pri čemu se i stablo može smatrati opasnom stvari ako svojom veličinom i položajem predstavlja povećanu opasnost, objašnjava odvjetnica Musulin.

Dodaje, ovdje je važno naglasiti da svako stablo ne predstavlja automatski opasnu stvar. Međutim, njegova starost, dotrajalost, ali i položaj mogu ga takvim učiniti. Čak i zdravo i pravilno održavano stablo može predstavljati opasnu stvar ako se nalazi na mjestu gdje zbog veličine i blizine prometnice predstavlja povećanu opasnost.

-Tako i Županijski sud u Dubrovniku u rješenju Gž-107/2016 navodi kako se i zdravo stablo može smatrati opasnom stvari ako se nalazi u neposrednoj blizini prometnice i zbog svojih dimenzija predstavlja rizik za ljude i imovinu, zaključuje.

posljedice oluje u Zgarebu | foto: Marko Matijević

Pravni okvir odgovornosti za štetu

Zakon o obveznim odnosima propisuje da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra da potječe od te stvari, osim ako se dokaže suprotno. Također, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, odnosno osoba koja njome upravlja.

Vlasnik se može osloboditi odgovornosti samo ako dokaže da je šteta nastala zbog nepredvidivog uzroka koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Upravo se tu često postavlja pitanje oluje i takozvane 'više sile'.

Međutim, činjenica da je riječ o ekstremnom vjetru sama po sebi ne znači automatski višu silu. Ako su meteorološka upozorenja postojala, a štete su se već ranije događale u sličnim uvjetima, jasno je da se ne radi o nepredvidivom događaju.

Kada oluja nije viša sila - tko odgovara?

Za postojanje više sile potrebno je da se radi o vanjskom događaju koji se nije mogao predvidjeti niti spriječiti. U slučajevima kada su nevremena najavljena, taj uvjet često nije ispunjen.

- U takvim situacijama posebno se razmatra i obveza jedinica lokalne samouprave i komunalnih službi da održavaju javne površine, uključujući i održavanje javnih zelenih površina te prometnica. To podrazumijeva i pravovremeno uklanjanje opasnih stabala, rezidbu grana te preventivne mjere zaštite. Ako takve mjere nisu poduzete, može se zaključiti da nije riječ o nepredvidivom događaju, već o propustu u održavanju komunalne infrastrukture, kaže odvjetnica Musulin.

Posebno se ističe kako su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti te poduzimati mjere zaštite imovine građana.

- U praksi to znači da gradovi, kao upravitelji javnih površina, mogu odgovarati za štetu ako nisu poduzeli mjere kojima bi se rizik pada stabala sveo na minimum, osobito kada su meteorološka upozorenja bila pravodobno izdana, objašnjava odvjetnica.

Kako ostvariti pravo na naknadu štete

Građani koji su pretrpjeli štetu na vozilu trebaju prije svega utvrditi okolnosti događaja i prikupiti dokaze. Ključno je fotografirati mjesto događaja, oštećenja na vozilu i samo stablo koje je palo.

Preporučuje se i pozivanje policije ili nadležnih komunalnih službi kako bi se sastavio službeni zapisnik. Takav dokument može biti važan dokaz u daljnjem postupku.

-Ako vozilo ima kasko osiguranje, šteta se u pravilu prijavljuje osiguravajućem društvu koje provodi procjenu i isplatu naknade prema uvjetima police. U slučajevima kada kasko osiguranje ne postoji, pravo na naknadu moguće je ostvarivati prema odgovornosti vlasnika stabla ili jedinice lokalne samouprave, ako se dokaže da nije postupano s dužnom pažnjom u održavanju javnih površina, kaže naša sugovornica.