O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Klizište | Foto: screenshot HRT Dnevnik
U Zagrebu se, u blizini Ureda predsjednika Republike Hrvatske, aktiviralo novo klizište. Riječ je o klizištu koje se nalazi u ulici Vrhovec, preko puta predsjedničkog kompleksa, a koje nije povezano s klizištem na Pantovčaku.
Zbog aktivacije klizišta pukla je i vodovodna cijev. Dok se kvar ne sanira, stanari će vodu crpiti iz cisterni. Tijekom izvođenja radova bit će obustavljen i promet, što znači da će biti blokiran još jedan pravac sjever–jug.
Građani su izrazili nezadovoljstvo te su rekli da se o ovoj zoni ne vodi dovoljno računa. Kažu, ne osjećaju se sigurno, te spominju nemara prilikom izgradnje ceste 2010. godine kada navodno nije napravljen potporni zid, iako je to bilo nužno.
Voditelj Odjela za geotehnički katastar Grada Zagreba, Goran Mazija, kaže da klizište ima dužinu od 58 metara, dok dubina klizne plohe zasad nije poznata.
– Istražni radovi su u tijeku, ekipa je na terenu. Uspostavili smo novu regulaciju prometa dok ne započnemo sanaciju. Planira se potpuno zatvaranje ceste kako ne bi došlo do daljnjih većih pomaka te kako bi se spriječila mogućnost da netko upadne u rupu ako se ona aktivira tijekom noći, rekao je Mazija za vijesti.hrt.hr.
Stručnjacima je klizište već poznato – jedno je od dvanaest koja se nalaze unutar i oko kompleksa Ureda predsjednika, no nisu međusobno povezana. Klizište na Vrhovcu dodatno potvrđuje da se Zagreb nalazi na trusnom području. U tijeku su istražni radovi, nakon čega slijedi sanacija, čije trajanje još nije poznato.
– Vlačna pukotina prolazi točno punom crtom gdje je došlo do sloma, i kao takva bila je ucrtana. Naravno, nismo mogli znati kada će doći do pomaka, ali, nažalost, to se dogodilo. Sutra će biti točno godinu dana otkako se aktiviralo klizište na suprotnom brdu, na Pantovčaku, zaključio je Mazija.
Trenutno najveće klizište u Hrvatskoj sanira se proteklih devet mjeseci na gradilištu površine oko 60.000 četvornih metara. Za radove je dosad potrošeno 6,5 milijuna, a ukupni trošak mogao bi dosegnuti 15 milijuna eura. Iako je riječ o mega-odronu, nije slučajnost da je zemlja klizala na nenastanjenom području.
Povijest klizišta duga je, a vjerojatno glavni uzrok aktivacije potpuno neočekivan, te seže u šezdesete godine prošlog stoljeća. Na gradilištu smo doznali koji je razlog odrona i zašto radovi toliko dugo traju, dok više o tome možete pročitati ovdje.
Već je jasno da klizište na Pantovčaku nije jedino u Zagrebu pa tako ni Hrvatskoj. Profesorica Mihalić Arbanas nas je početkom veljače uputila da su na temelju znanstvenih istraživanja Nastavne katedre za inženjersku geologiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvrđene zone s najvećim brojem klizišta. Docentica Bernat Gazibara, s iste Katedre, dala je brojčane pokazatelje vezano za klizišta.
– Danas se pouzdano zna da je broj klizišta u podsljemenskoj zoni oko 30 klizišta/km2, a tome treba dodati i brežuljkasti dio Vukomeričkih gorica na kojemu se očekuje približno ista gustoća klizišta.
Ukupno je, kaže, samo u brežuljkastim dijelovima Grada Zagreba više od 6.000 pojava klizišta. Međutim, usprkos velikom broju klizišta, s obzirom da je površina zagrebačkih klizišta mala, više od 95 posto terena je bez klizišta, a nisu sva ni aktivna. Doznajemo da je velika gustoća klizišta unutar određenih zona, prvenstveno posljedica karakteristika brežuljkastog reljefa, ali i drugih nepovoljnih utjecaja vezanih za korištenje zemljišta.
Grad Zagreb je još krajem prošle godine objavio javni natječaj za izvođača radova hitne sanacije velikog broja klizišta. Jučer je baš izabran izvođač radova vrijednih 4.357.747 eura, koje će izvoditi tvrtka Jedinstvo iz Krapine.
Podugovaratelj je kompanija Geotopo, koja će manji dio radova izvršiti u vrijednosti od 12.000 eura. Ugovor je potpisan na 24 mjeseca. U prosincu prošle godine i bolivijski El Alto imao je problema s klizištem, a više o tome pročitajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Jedan dio Zagreba mogao bi dobiti nove stambene zone, u planu i stanice za vlak
Izmjene i dopune GUP-a Sesveta trebao bi riješiti dovršene, ali i nedovršene rezidencijalne, sportsko-rekreacijske, prometne i druge zone.
07:56 45.533333333333 min 26.04.2026
U poznatoj uvali u Dubrovniku u veljači 2025. došlo je do odrona stijene. Sanacija nije mogla krenuti prije rebalansa blagajne i odabira tvrtke.
07:52 49.533333333333 min 26.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 22 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 22 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 22 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 22 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026