Navikli na dim, dimnjake i zagađenje: Siščani očajni, njihov grad prednjači u odlaganju otpada

U Sisku je u nekoliko navrata gorio otpad. Iako se u gradu otpad obrađuje na više lokacija, u krugu legendarne bivše Željezare nekoliko je specijaliziranih tvrtki za otpad. U Južnoj industrijskoj zoni djeluje i najveća tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi otpadom, a istim gospodari i u Zagrebu – CIOS. Nezadovoljni građani, okruženi dimnjacima i uplašeni od zagađenja, nakon dva požara traže da njihov grad prestane prednjačiti u primanju otpada. Strahuju za svoje zdravlje i za poljoprivredu.

U Južnoj gospodarskoj zoni u Sisku gorjelo je prvo u veljači 2020. godine, a zatim još jednom ljetos, u srpnju. Požari su zabilježeni na području tvrtke Kemokop koja je kupila nekretnine Herbos u stečaju, a ondje se osim ambalažnog otpada (za što je postojala dozvola) navodno spaljivalo i druge, nedozvoljene vrste otpada.

– Svjedoci su tome i mnogi radnici Herbosa, kao i oni koji su preko student servisa radili na spaljivanju proizvoda kojima je istekao rok trajanja u istoj spalionici, navodi sisak.info.

Prema stranicama Ministarstva gospodarstva u ovoj zoni trenutno djeluju poduzetnici CMC Sisak, INA Rafinerija nafte Sisak, Janaf, Termoelektrana Sisak (HEP), Applied Ceramics, HEP Toplinarstvo, no i CIOS grupa, a zona je 2014. bila proglašena jednom od najuspješnijih u Hrvatskoj. Ipak, sudeći prema dosadašnjim istupima Građanske inicijative ‘Siščani ne žele biti smetliščani’ građani strahuju da zrak u i oko zone zbog odlaganja i nepropisnog gospodarenja otpadom nije kvalitetan i da bi mogao štetiti poljoprivrednoj djelatnosti koja se provodi u blizini.

Industrijska prošlost

Južna industrijska zona kod Siska planom, naime, oduvijek predviđa namjenu gospodarenja otpadom pa time i obradu neopasnog, kao i opasnog otpada. Ovakva situacija proizlazi iz činjenice da se na ovom mjestu nekada nalazila Željezara koja je sama reciklirala te proizvodila velike količine otpada.

U krugu bivše Željezare nekoliko je specijaliziranih tvrtki s dozvolama za otpad, poput sisačke MC čišćenje d.o.o., a njihova osnovna djelatnost je gospodarenje otpadom, razne vrste čišćenja, sanacija spremnika i maziva, sanacija eko akcidenata i ostalo. U procesu privatizacije od Fonda za privatizaciju zemlju o ovoj zoni kupila je trenutačno najveća tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi otpadom – CIOS.

Upravo na području sisačke industrijske zone CIOS ima nekoliko pogona te na istom mjestu planira gradnju energane za otpad. Kako se može pronaći na CIOS-ovoj stranici, na prostoru južna industrijske zone u Sisku na površini 100.000 četvornih metara investira u ‘izgradnju visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije iz neopasnog otpada i biomase postupkom oporabe R1’, a inače, kako navode oporabljuju neopasno gorivo (iz otpada) i biomase. No, Siščani nisu zadovoljni s rastom otpada u zoni već apeliraju na grad da smanji takvo djelovanje u ovoj i drugim zonama.

Problemi nisu rijetkost

U Sisku zasad ima desetak tvrtki kojima je gospodarenje otpadom osnovna djelatnost i koje se bave samo time. No, dozvolu za oporabu i gospodarenje otpadom imaju i mnoge druge proizvodne tvrtke, doduše kao nužni dokument u procesu svoje proizvodnje, poput spomenutog ABS-a Sisak, navodi sisak.info.

Od svih desetak tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom problema je ipak bilo s više od trećine. Zbog čega su događaji doveli do formiranja Građanske inicijative ‘Siščani ne žele biti smetlišćani’, a koji su proteklih godina održali brojne prosvjede. U ovoj i drugim zonama u kojima se oporabljuje otpad, nezadovoljni reakcijom vlasti, prosvjednici su tražili zaustavljanje stihijskog izdavanja dozvola tvrtkama koje se bave prikupljanjem, skladištenjem i obradom otpada na području grada.

Građani su zabrinuti kako oko kvalitete zgrada, tako i po pitanju utjecaja požara na obližnje poljoprivredne kulture. Kako su rekli prilikom prosvjeda, odlaganje opasnog otpada, te čak 38 dozvola za neopasni otpad, po čemu Sisak prednjači u zemlji. Smatraju da se otpad u njihov grad dovozi i iz Zagreba te drugih područja, javio je sisak.info.

Metalo-prerađivačka legenda

Inače, kako navode službene stranice Grada Siska, Južna industrijska zona nastala je na temeljima nekadašnjeg metalo-prerađivačkog diva Sisačke željezare, dok je danas ovo moderna industrijska zona koja privlači investitore zbog raznolikog spektra djelatnosti koje je moguće obavljati na tom mjestu, ali i odlične prometne povezanosti. Navodi se kako su industrijska proizvodnja, kao i djelatnosti obnove okoliša i iskorištavanja postojećih resursa samo neke od pogodnosti dok su neposredna blizina drugih velikih industrijskih središta te blizina željezničke infrastrukture tek dio mogućnosti koje se ondje otvaraju.

U ovoj zoni, stoji na stranicama grada, djeluje 47 poslovnih objekata, te se ondje obavljaju proizvodna, industrijska i poslovna djelatnost. U zoni je k tome dostupno 13 parcela, na površini od ukupno 32,8 hektara, a gdje je najveća dostupna parcela površine 20,2 hektara.

Prosječna veličina parcele je oko 27.000 kvadrata, dok je veličinu parcela moguće definirati prema potrebama investitora. Među pogodnostima zone koja muči Siščane grad navodi zatvorena, otvorena ili natkrivena skladišta, hladnjače, radionice, kontejnerski terminal, distributivni centar i drugo.

Ova zgrada bila je posljednji simbol stare industrijske zone u Sesvetama. Pogledajte na poveznici kako je ‘pala’ pod bagerima.