Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

U Novom Sadu zbog pada nadstrešnice na ulazu u zgradu Željezničkog kolodvora stradali deseci ljudi. Za krivcem se još traga | YouTube screenshot (Insajder, RTS)
U Novom Sadu dogodila se tragedija kakvu grad ne pamti. Na ulazu u zgradu željezničkog kolodvora urušila se nadstrešnica sagrađena 1964. godine zbog čega je stradalo 30 ljudi. Zasad je poznato da je smrtno stradalo 14 žrtava, ali nitko ne želi preuzeti krivicu.
Nadstrešnica je pala nešto prije podneva 1. studenog te su na mjesto nesreće odmah došla vozila hitne pomoći i vatrogasne ekipe koje su krenule spašavati ljude ispod ruševina. Navodno se, kako su posvjedočili građani, za vrijeme urušavanja čula velika buka, a prema onima koji su se u trenutku užasa našli u blizini prilikom urušavanja zatresla se i zgrada preko puta kolodvora, navodi informer.rs.
Gotovo odmah nakon nesreće krenule su se prebacivati loptice oko toga tko je kriv, a za ovakav užas ispostavilo se, nitko ne želi preuzeti odgovornost. Tako se ‘loptalo’ odgovornošću od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića preko građevinskih inženjera pa konačno do Zavoda za zaštitu spomenika kulture. U međuvremenu, otkrića i komentari ljudi iz struke ukazuju da je tragediju izazvala nevjerojatna situacija u struci.
Isprva se javnosti obratio Vučić, koji je naglasio kako će odgovorni snositi odgovornost, s čime se složio i poslanik SNS-a Vladimir Đukanović, piše direktno.rs. Nakon nesreće u kojoj je 14 osoba poginulo, a troje je prevezeno u bolnicu, svakim satom situacija se čini apsurdnijom, a potom su redom vlast, Infrastruktura željeznica Srbija no i kineski konzorcij CIRC CCCC koji su izvodili radove iznenadili nastojanjima da potpuno ‘operu ruke’ od ovog događaja, točnije da prebace krivnju na nekog drugog.
Ubrzo pak nakon nesreće, pojavile su se fotografije koje pokazuju kako su za izvođenja radova na nadstrešnicu dodane tone stakla i željeza. Pritom navodno nitko od potpisnika projekta nije specijaliziran za takve radove, zbog čega je tragedija bila ishod za očekivati, piše direktno.rs.
– Ja na ovom spisku ne vidim nijednog projektanta sa licencom 310, što je licenca inženjera za konstrukciju i to je problem. Ako su bilo šta radili u konstruktivnom smislu, apsolutno je nedopustivo da nema proračuna i da je rađeno bez inženjera za konstrukciju. Za ženu koja je potpisana kao glavni projektant, ja uopće nisam sigurna da ona smije ovo potpisati sa svojim licencom 315, što je odgovorni projektant za puteve i željeznicu, kazala je za Nova.rs Andrijana Milovanović, građevinska inženjerka za konstrukcije sa višedesetljetnim iskustvom.
Kako je rekla Milovanović, njene kolege godinama su svjedočile prilagođavanju propisa investitorima. Upitno postaje jesu li za radove na nadstrešnici uopće bili angažirani odgovarajući ‘konstruktivci’.
Govori se kako u projektu ne postoji Svezak iz pravilnika Zakona o planiranju i izgradnju, a koji se odnosi na konstrukciju. Što znači kako se trebalo raditi o adaptaciji bez konstruktivnih promjena što radovi na nadstrešnici očito nisu bili, dodala je Milovanović.
Nadalje, prema riječima Lea Beširija sa Instituta za europske poslove, navodno su samo nekoliko sati nakon tragedije sa CEOP platforme Agencije za privredne registre za elektronsko podnošenje zahtjeva bili obrisani svi relevantni podaci o odobravanju izvođačkih radova na konstrukciji Željezničke stanice. Za tragediju u kojoj je osim 14 smrtno stradalih teško stradalo i troje mladih ljudi koji su prevezeni u bolnicu, u jednom trenutku je bio okrivljen i Zavod za zaštitu spomenika, iz kojeg su se očitovali rekavši kako statika zgrade nije bila u njihovoj nadležnosti, navodi danas.rs.
– Apsolutne su neistine da Zavod za zaštitu spomenika kulture „Novi Sad“ nije izdao odobrenje i dozvolu za sanaciju nadstrešnice iznad glavnog ulaza u Željezničku stanicu u Novom Sadu, niti je u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture da izdaje mišljenja i uvjete koji se odnose na osiguranje konstrukcijske sigurnosti objekta, rečeno je iz Zavoda.
Je li Zagreb siguran za šetnju i tko je odgovoran ako sa starih neodržavanih zgrada padne komad žbuke doznajte ovdje.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Arheološki terenski pregled obavezna je usluga prilikom izgradnje novih kilometara autoceste A7. Radit će se na kompletnoj dionici s novim tunelima.
11:56 9 h 13.09.2026
Stiže omiljeni jesenski događaj: U ove kuće i zgrade u Zagrebu moć će se besplatno zaviriti
Iza ugla je dolazak jeseni, ali i još jednog Festivala Open House u Zagrebu. Nova 'sezona' donosi 38 novih lokacija za obići, tema je urbanizam.
11:56 9 h 13.09.2026
Na desecima lokacija čistit će se separatori, zbrinjavati otpad te provjeravati njihova vodonepropusnost i ispravnost.
11:55 9 h 13.09.2026
Izmjene Zakona o obrtu donose niz novosti važnih za majstore i građevinske izvođače. Imamo sve detalje.
11:55 9 h 13.09.2026
Na krajnjem jugu RH nalaze se napušteni bunkeri i tvrđava koja čeka bolje dane i novu namjenu. U međuvremenu se vode postupci povrata imovine.
11:53 9 h 13.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 10 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 10 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 12 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 12 h 13.09.2026