Još jedna struka ustala protiv Zakona o prostornom uređenju, Bačić najavio dva amandmana

Još jedna ozbiljna kritika, može se reći četvrta po redu, na nova tri zakona u sektoru zgradarstva, koje do nove godine planira donijeti Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ne samo kritika, već novi apel za odgodom roka donošenja, odnosno za povlačenjem i detaljnom preradom postojećeg prijedloga novog Zakona o prostornom uređenju stiže iz redova sociologa pri Hrvatskom sociološkom društvu. Objasnili su svoje stavove u javnom očitovanju, a u suštini, smatraju isto što i dosadašnji kritičari, no iznose i ozbiljnu optužbu da predmetni zakon ‘nije utemeljen ni u jednom članku Ustava RH’.

Kako se bliži kraj godine, odnosno početak nove 2026., sve je bliže i dan kad na zakon stupa važan ‘reformski paket’ zakona u sektoru zgradarstva. U listopadu ih je predstavio ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, a riječ je o novim Zakonu o gradnji, Zakonu o prostornom uređenju te Zakonu o energetskoj učinkovitosti.

Iako bi zakoni trebali, prema ministrovim riječima, zaštititi prostor, vrlo brzo nakon predstavljanja javili su se zastupnici Možemo pa arhitekti iz društava i udruženja diljem Hrvatske, a na koncu i HAZU, pismom koje potpisuje arhitekt Nikola Bašić, negativno ocjenjujući nova pravila u prostoru. Taman je Bačić prošli tjedan pred novinarima ‘branio’ novi zakonski paket, da bi se sad na noge digli i – sociolozi. Evo što su rekli.

Sve dosadašnje kritike

Prvo su na novi paket Zakona ‘skočili’ zastupnici Možemo. Saborski zastupnici Marin Živković i Urša Raukar Gamulin sa zastupnikom Skupštine Grada Zagreba, inače predsjednikom Odbora za prostorno uređenje, Maurom Sirotinjakom naveli su da novi zakoni zaobilaze struku i sebi daju ovlasti za mijenjanje važnih prostorno-planskih dokumenata. Poentirali su da su novi zakoni generalno protivni javnom interesu.

Javili su se i arhitekti iz svih najvažnijih udruženja i društava osvrnuli su se primarno na Nacrte prijedloga Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji. Istaknuli su da je u postupku javnog savjetovanja prikupljeno gotovo 3.000 argumentiranih primjedbi zavoda, komora, strukovnih udruga i općenito meritornih stručnjaka i građana. Unatoč tome, istaknuli su, velik dio komentara nije ozbiljno razmotren. Ostale primjedbe koje su detaljno razložili možete pronaći u našem članku ovdje.

‘Šlag na torti’ bio je osvrt HAZU-a koji je potpisao predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a, arhitekt Nikola Bašić. Na dio primjedbi ministar Branko Bačić se osvrnuo u petak, 5. prosinca, o čemu više možete pročitati ovdje. No, nakon njegovog odgovora, javila se još jedna struka, a evo što su na sve rekli sociolozi koji se bave prostorom. Inače, Bašić je danas s Bačićem, na sastanku organiziranom na inicijativu ministra trebao razgovarati o sva tri nova zakona.

Sociolozi traže povlačenje Zakona

U javnom očitovanju koji su poslali uz apel za objavu prije drugog čitanja Zakona o prostornom uređenju 10. prosinca, sada su i sociolozi pri Hrvatskom sociološkom društvu naveli ozbiljne kritike zakona. Svoje primjedbe daju kao ‘Sekcija zainteresirana za ruralni i urbani prostor naše zemlje’, a krenuli su od Ustava.

Kako tvrde, ‘ovakav Konačni prijedlog nije od prvenstvenog javnog interesa za građane RH-a-a jer a) nije utemeljen niti u jednom članku Ustava RH i b) u perspektivi neotuđivih građanskih prava zagarantiranih Ustavom RH-a, postoji evidentno i neprihvatljivo ignoriranje javne rasprave koja je animirala stručne i znanstvene aktere u Hrvatskoj’. Nadalje je, dalje pišu, potpuno zaobišla meritorne primjedbe vezane za strateške, konceptualne, stručne, pa čak i nomotehničke dimenzije zakona. Kako kažu, to ukazuje na činjenicu da je u provedenoj proceduri pomanjkalo demokratičnosti.

U idućoj točki navode da je zabrinjavajuće da akteri izvršne vlasti u RH ne razumiju okolnosti duboke integracije Hrvatske u Europskoj uniji te otvorenost Hrvatske ekonomije globalnom tržištu. U trećoj točki stoji da, prema sociolozima ‘razina informiranosti i stručna koherentnost Zakona još uvijek nije prikladna za usvajanje jer, kako kažu, prekraja sustav prostornog planiranja na način da ga potpuno odvaja od vitalnih potreba postojeće mreže naselja i teritorijalnog ustroja Hrvatske.

Na koncu, u posljednjoj točki, sociolozi zaključuju da posljedice ovakvog nepromišljenog zakonodavnog procesa mogu potaknuti i ubrzati još veće društvene diobe prostora u smjeru protu-europskog, i čak ‘neokolonijalnog razvojnog smjera’. Takav, ističu, ne ostavlja ‘daha’ očuvanju vrijednosti i identiteta ukupnog prostora. Stoga zajednički, Sekcija za sociologiju prostora pri HSD-u traže povlačenje konačnog prijedloga Zakona iz procedure i definiranje novog roka za izradu dorađenog, ili pak potpuno novog zakona.

Promjena nakon sastanka s akademicima

Dok je dosad isticao da će Zakoni svakako biti doneseni, upravo su najavljene izmjene nakon sastanka s predstavnicima HAZU-a i Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti (AAUZ). Poslije ovog sastanka, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja Branko Bačić najavio je dva amandmana kojima će se uoči drugog čitanja unijeti promjene u Zakon o prostornom uređenju.

Jedan amandman tiče se odredbe da na zemljištu na kojem se primarno obavlja poljoprivredna proizvodnja nema građenja nijedne druge građevine, osim one koja služi toj djelatnosti. Drugi amandman odnosi se na priuštivo stanovanje, odnosno određuje da će se stambene jedinice morati graditi tako da se maksimalno integriraju u postojeća naselja, piše tportal.hr.