Velika rekonstrukcija otočke luke u tri faze: Gotovo 11 milijuna eura za sidrenje barki, jahti i kruzera
Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN
Veliki projekt će se izvoditi u tri faze, a upravo se sve priprema za javnu nabavu izvođača radova prve faze.
Županijska lučka uprava Rab u javno je savjetovanje pustila veliki projekt Rekonstrukcija luke Rab. Riječ je o zahvatima u prostoru drugog djela prve faze projekta, a koji obuhvaćaju rekonstrukciju nerazvrstane ceste RB 1 prema luci – dionica DM – Slavija i sanacija kolničke konstrukcije nerazvrstane ceste - dionica Slavija - rta Sv. Ante.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 10.757.287,60 eura. Javno savjetovanje traje do 9. travnja 2026. godine, a nakon ovog datuma očekuje se raspisivanje natječaja za izvođača radova.
Projekt Rekonstrukcija luke Rab podijeljen je u tri faze, a svaka obuhvaća niz zahtjevnih graditeljskih radova. Kada sve bude gotovo Rab će dobiti top lokaciju za sidrenje brodica.
Idejno rješenje
Idejni projekt Rekonstrukcija i sanacija obala u Luci Rab izrađen je na temelju projektnog zadatka investitora, geodetskih podloga za građevine i zahvate u prostoru, te u skladu sa prostornim planom uređenja grada Raba u obuhvatu površine otvorene za javni promet, te na kopnu unutar izgrađenog građevinskog područja naselja Rab, Palit i Mundanije i Zakona o prostornom uređenju.
U navedenom idejnom rješenju predviđa se izmjena obalne crte rekonstrukcijom i sanacijom unutarnjeg dijela Sjeverne luke i Šetališta Markantuna Dominisa nasipavanjem školjere za umirivanje valova ispod pločne konstrukcije na pilotima. Ovaj dio luke predviđen je za vezove lokalnog stanovništva i brodove nautičara u tranzitu. Idejno rješenje stoga obuhvaća razmještanje gatova prema strukturi brodova.
Postojeće stanje Faze 1
U dijelu zahvata koji se odnosi na prvu fazu konstrukcije postojeće obale su gravitacijske, betonirane na licu mjesta. Visine obala iznad mora različite su po dužini i mjestu zahvata i kreću se od +1.12 m do 0.90 m. I dubine obala su neujednačene i kreću se od -0,50 do -3,00 metara mjereno od geodetske nule.
Različita visina obala vjerojatno je proizašla iz činjenice lošeg temeljnog tla (mulj) odnosno neodgovarajućeg rješenja temeljenja obala što je rezultiralo diferencijalnim slijeganjem duž obalnih linija zahvata. Različite dubine mora na liniji obala znak su djelovanja mora (seiche, valovanja) i ovaj dio luke nije pogodan za vezanje brodova. Koristi se samo Sjeverna obala za vezove domicilnog stanovništva.
Obrada površina zaobalja Sjeverne obale do granice lučkog područja je kamen, dok je nastavak Šetališta Markantuna Dominisa do prve bitve betonska površina. Na istim dijelovima je rub popločan kamenim poklopnicama a površina zaobalja i čela obale kamenim pločama odnosno betonom.
Faza 2
Projekt u drugoj fazi obuhvaća rekonstrukciju, sanacija i dogradnju obale Petra Krešimira IV. od gata 1 do Rta Sv. Ante tako da se mogu vezati veći nautički brodovi odnosno mega jahte, katamarani, turistički brodovi i veliki putnički brodovi do 160 metara dužine uz prethodnu provjeru dubine gaza.
Da bi se to postiglo, stiče se potrebno je ispraviti liniju postojeće obale pomicanjem te linije prema moru tako da se dobije obala u pravcu dužine oko 200 metara. Na kraju nove obale treba biti okomiti Gat 3 (Faza I-1) kojeg treba projektirati bez rampi minimalne širine 8,0 metara. Ovaj gat treba biti isključivo u funkciji zaštite luke od seicha.
Na dijelu ove obale u zoni zahvata izvedena je prije nekoliko godina djelomična korekcija obalne linije gradnjom novog gravitacijskog zida. Kako novi uklopljeni zid obale nije adekvatno temeljen (temeljno tlo je sloj mulja) došlo je do znatnog slijeganja obalnog zida.
Proces slijeganja odvija se kroz niz godina i danas proces nije završen. Da se utvrdi današnje stanje slijeganja kontrolirani su pomaci zida u trajanju od jedne godine. Na osnovu tih mjerenja može se zaključiti da je slijeganje zidova i pomak zidova relativno mali (par milimetara) za ovo stanje izgrađenosti ali da proces slijeganja nije dovršen.
Faza 3
Treća faza projekta obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju ostatka obale Petra Krešimira IV od Gata 3 do Gata 1. Na ovom dijelu obale treba projektirati konstruktivnu sanaciju obalnog zida u cijeloj dužini, a visinsku liniju obale uklopiti i uskladiti sa postojećim visinama zaobalja.
Kako je i na ovom dijelu obale temeljenje izvedeno plitko praktički na sloju mulja jasan je uzrok nejednolikih visina obale iznad mora. Na ovoj dionici došlo je do znatnog slijeganja duž linije obale ali i znatnog slijeganja obalnih površina zaobalja.
Da bi se utvrdilo postojeće stanje podmorskog i nadmorskog dijela obalnog zida izvršen je podmorski pregled. Utvrđena su znatna oštećenja podmorskog dijela zida, podlokavanja temelja zida, ispiranje i isisavanje lošeg korodiranog betona zida. Uzrok isisavanja su djelovanja propelera brodskih motora pri dolasku odlasku brodova sa veza u luci.