Životna linija sjeverne Kine: 20 godina gradi se najveća umjetna rijeka na svijetu, ima tisuće kanala i tunela

U kineskoj povijesti infrastrukturnih mega projekata malo što izaziva toliku pažnju kao sustav koji doslovno preusmjerava rijeke između dijelova zemlje. Riječ je o projektu poznatom kao South-to-North Water Diversion Project, koji kineska vlada opisuje kao najveći sustav prijenosa vode na svijetu.

Ideja je bila jednostavna, ali izvedba gotovo nezamisliva. Trebalo je dovesti vodu iz vlažnog juga u sušni sjever koji uključuje i Peking. Projekt je službeno odobren 2002. godine od strane kineskog Državnog vijeća.

Cilj mu je dugoročno riješiti kronični nedostatak vode u jednoj od najvažnijih industrijskih regija svijeta. Danas ga kineske institucije opisuju kao stratešku 'vodnu infrastrukturu nacionalne sigurnosti'.

Top projekt na globalnoj razini

Često se ističe kako je upravo South-to-North Water Diversion Project jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u svijetu. A iako još nije u potpunosti dovršen, već sada opskrbljuje desetke milijuna ljudi i mijenja vodnu infrastrukturu Kine.

Službeni kineski izvori ističu njegovu stratešku važnost za nacionalnu sigurnost i razvoj. Stručnjaci i institucije pak navode da se radi o projektu bez presedana u modernom inženjerstvu. No, njegov puni učinak i ukupna društveno-ekonomska bilanca bit će jasniji tek nakon završetka svih faza, uključujući zapadnu rutu.

umjetna rijeka, Kina | foto: screen shot you tube

Izgradnja

Ideju o preusmjeravanju voda prvi je iznio Mao Zedong još 1952. godine, no projekt je desetljećima ostao na razini planiranja i studija. Tek 2002. kinesko Državno vijeće službeno odobrava projekt, čime započinje njegova fazna realizacija.

Prema podacima Ministarstva vodnih resursa Kine, radovi na istočnoj i središnjoj ruti započeli su 2002. i 2003. godine. Dok su prvi dijelovi sustava pušteni u rad 2013. i 2014. godine.

Zapadna ruta još uvijek nije u potpunosti izgrađena i nalazi se u fazi planiranja. Time projekt predstavlja višedesetljetni infrastrukturni proces koji se razvija u fazama. Kineski izvori naglašavaju da je riječ o 'dugoročnom nacionalnom programu upravljanja vodama'.

umjetna rijeka, Kina | foto: screen shot you tube

Inženjerski zahvati i tehnička izvedba

Projekt se sastoji od tri glavne rute, istočne, središnje i zapadne koje povezuju ključne riječne sustave Kine. Sustav uključuje tisuće kilometara kanala, tunela i pumpnih stanica.

Središnja ruta posebno je zahtjevna jer uključuje podizanje brane Danjiangkou i izgradnju kanala dugog više od 1.200 kilometara. Inženjeri su morali rješavati razlike u nadmorskoj visini, što je zahtijevalo kombinaciju gravitacijskih i pumpnih sustava. Istočna ruta uključuje korištenje postojećih plovnih kanala uz dodatne tehničke prilagodbe.

Uz napomenu kako je tijekom prve faze premješteno je više od milijardu kubičnih metara zemlje i stijena. Kao i da je sustav je projektiran tako da omogućuje stabilan protok vode uz minimalne gubitke i strogu kontrolu kvalitete.

umjetna rijeka, Kina | foto: screen shot you tube

Trošak, financiranje i razmjeri

Prema službenim podacima kineskih državnih institucija, ukupni trošak projekta procjenjuje se na oko 500 milijardi juana, odnosno približno 65 do 73 milijardi eura. Financiranje je osigurano isključivo kroz kineski državni sustav, odnosno iz centralnog proračuna, državnih fondova i infrastrukturnih investicijskih mehanizama pod nadzorom Državnog vijeća.

Treba reći i da je tijekom izgradnje preseljeno je više stotina tisuća ljudi zbog akumulacijskih jezera i kanalske infrastrukture. Dodatna sredstva uložena su u zaštitu okoliša, pročišćavanje i kontrolu kvalitete vode. Tako je, prema procjenama, ukupni 'stvarni trošak', prema akademskim analizama bitno veći od osnovne investicijske brojke zbog sekundarnih infrastrukturnih zahvata.

umjetna rijeka, Kina | foto: screen shot you tube

Svrha i strateški cilj

Glavni cilj projekta je rješavanje kroničnog nedostatka vode u sjevernoj Kini, gdje živi velik dio populacije i industrije. Prema službenim podacima kineskog Ministarstva vodnih resursa, projekt je već opskrbio više od 120 do 150 milijuna ljudi pitkom vodom.

Voda se koristi za gradske sustave poput Pekinga i Tianjina, ali i za industriju i poljoprivredu. Kineske institucije navode da projekt ima i ekološku funkciju, uključujući obnovu podzemnih voda i stabilizaciju tla.

Dugoročno, ističe se, cilj je uravnotežiti raspodjelu vodnih resursa između bogatog juga i sušnog sjevera. Projekt se opisuje kao ključni element kineske strategije upravljanja vodama u 21. stoljeću.

umjetna rijeka, Kina | foto: screen shot you tube