Pregled projekata najvećih hrvatskih stadiona: Pogled u budućnost Poljuda, Maksimira i Kantride

Nogomet je najvažnija sporedna stvar na svijetu, a u Hrvatskoj ponekad prelazi i granice toga. I ptice na grani znaju koliko je nogomet važan Hrvatima, pa im je zato bitno da, kada dolaze na utakmicu, imaju ugodan prostor za sjedenje i praćenje nogometnih dvoboja svojih najdražih momčadi.

U Osijeku je to moguće, dok u Splitu i Zagrebu, nažalost, već neko vrijeme nije slučaj. S druge strane, Rijeka ima kvalitetan stadion na Rujevici, ali njihova je želja nova Kantrida. Upravo zato donosimo pregled stanja triju najvećih stadionskih projekata u Hrvatskoj - Maksimira, Poljuda i Kantride. Krenimo redom.

Ruglo Zagreba postaje biser

Stadion Maksimir godinama se naziva 'ruglom' grada Zagreba. Oronula konstrukcija, nefunkcionalna istočna tribina nakon potresa, izostanak krova i nedovršena rekonstrukcija jasno pokazuju u kakvom je stanju. Ipak, projekt novog Maksimira danas je napokon konkretan i sve bliže realizaciji, a ne obuhvaća samo stadion, nego i širi sportsko-rekreacijski centar Svetice.

Procijenjena vrijednost samog stadiona iznosi 175 milijuna eura bez PDV-a, dok ukupna vrijednost projekta, koja uključuje uređenje okoliša, tri pomoćna nogometna terena i garažu, doseže 205 milijuna eura bez PDV-a.

Prema najnovijim informacijama, Grad Zagreb raspisao je međunarodni urbanističko-arhitektonski natječaj za idejno rješenje stadiona i SRC-a, a procijenjena vrijednost projektiranja iznosi 13,9 milijuna eura bez PDV-a. Prijedlozi se zaprimaju do kraja lipnja, nakon čega slijedi odabir najboljeg rješenja.

Plan predviđa stadion kapaciteta oko 35.000 mjesta, atletski stadion, sportsku dvoranu, zadržavanje bazena te niz javnih i rekreacijskih sadržaja, uz poseban naglasak na zelenu infrastrukturu i prometnu povezanost.

U međuvremenu je formiran i međunarodni ocjenjivački sud koji će odlučivati o pobjedničkom rješenju. U njegovu sastavu nalaze se istaknuta imena arhitektonske scene poput Tome Plejića, Kerstena Geersa, Françoisa Chasa, Vase Perovića i Mije Roth Čerine, ali i predstavnici institucija i sporta, među kojima su predsjednik GNK Dinama Zvonimir Boban, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i njegov zamjenik Luka Korlaet.

stadion Maksimir | Foto: Grad Zagreb, MPIG

Prvo rušenje pa sve ostalo

Da priča novog Maksimira kreće bilo je jasno nakon što su Grad Zagreb, Vlada i Zagrebačka nadbiskupija riješili imovinskopravne odnose. Dogovoreno je i zajedničko financiranje - polovicu sredstava osigurava država, a polovicu Grad. Cilj je izgraditi stadion najviše UEFA-ine kategorije na kojem bi igrali reprezentacija i GNK Dinamo, a završetak se očekuje 2030. godine.

Prije spomenutog pokrenuto je i projektiranje rušenja postojećeg stadiona. Taj posao dobile su tvrtke Eurco i Respect-ing za 22.222 eura, uz rok od tri mjeseca. Tek nakon izrade projekta bit će poznato hoće li se stadion rušiti strojno ili miniranjem, a procjenjuje se da će uklanjanje oko 50.000 četvornih metara konstrukcije biti tehnički vrlo zahtjevno zbog blizine prometnica i naselja.

stadion Maksimir | Foto: Grad Zagreb, MPIG

'Kranjča' kao prijelazno rješenje

Ipak, prije početka gradnje novog Maksimira mora se dovršiti rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Novi stadion ondje imat će oko 11.000 mjesta i služit će kao privremeni dom klubovima tijekom rušenja i gradnje Maksimira. Vrijednost tog projekta iznosi oko 44 milijuna eura, a završetak se očekuje krajem ove godine.

Ideja novog Maksimira zapravo nije nova. Još početkom 2000-ih postojao je ambiciozan projekt za stadion kapaciteta većeg od 60.000 gledatelja, s pratećim komercijalnim sadržajima, hotelom i javnim prostorima. Projekt je bio dio kandidature za Euro 2012., no nakon što Hrvatska i Mađarska nisu dobile organizaciju, plan je napušten.

Stadion ima povijest dulju od sto godina - prvi sportski tereni izgrađeni su još 1912. godine, a kroz desetljeća su nadograđivani sve do velikih zahvata 1980-ih uoči Univerzijade. Upravo tada oblikovana je prepoznatljiva struktura stadiona, ali nikada nije dovršena kao jedinstvena arhitektonska cjelina.

Tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih pokušalo se s djelomičnom rekonstrukcijom prema projektu arhitekta Branka Kincla. U tom razdoblju izgrađena je nova sjeverna tribina, dok su ostali dijelovi stadiona trebali biti postupno usklađeni s novim rješenjem. Međutim, projekt nikada nije u potpunosti realiziran, pa je stadion ostao nedovršen i arhitektonski neujednačen.

Zbog toga Maksimir danas simbolizira desetljeća neuspjelih pokušaja modernizacije. Ako se aktualni projekt realizira, Zagreb bi napokon mogao dobiti suvremeni stadion kakav se planira već više od 20 godina.

stadion Maksimir | Foto: Branko Kincl, wikimedia commons

'Poljudsko pitanje' otvoreno kao 'Pandorina kutija'

Budućnost stadiona Poljud ponovno je u središtu pozornosti nakon predstavljanja studije izvodljivosti koja razmatra više mogućih scenarija - od sanacije postojećeg stadiona do izgradnje potpuno novog objekta.

Grad Split naručio je studiju s ciljem procjene financijske, tehničke i urbanističke održivosti različitih rješenja, ali i otvaranja šire javne rasprave o jednom od najvažnijih simbola grada. Ta je rasprava pokazala jasnu podjelu, dok jedni zagovaraju očuvanje i obnovu Poljuda, drugi smatraju da Splitu treba potpuno novi stadion. Svoj stav pritom je jasno dao i HNK Hajduk, koji u pravilu naginje izgradnji novog objekta.

stadion Poljud | Foto: Wikimedia Commons

Četiri opcije, jednu žarko želi klub

Studija razmatra četiri osnovna smjera. Prvi je sanacija postojećeg stadiona, koja je ujedno i najpovoljnija opcija, procijenjena na oko 184 milijuna eura. Drugi scenarij predviđa izgradnju novog stadiona na istoj lokaciji Poljuda, uz razvoj sportskog kampa u Stobreču. Treća opcija odnosi se na izgradnju novog stadiona na području Brodarice, dok četvrta razmatra potpuno novu lokaciju izvan postojećeg prostora.

Troškovi izgradnje novih stadiona kreću se od oko 460 milijuna eura pa sve do gotovo 680 milijuna eura u najskupljoj varijanti. U svim varijantama planira se stadion kapaciteta oko 35.000 mjesta, uz dodatne sadržaje poput hotela, poliklinike i komercijalnih prostora.

Iako studija daje okvir za donošenje odluke, dio stručne i šire javnosti upozorava na njezine nedostatke. Grad planira i referendum na kojem će građani iznijeti svoje mišljenje, iako on neće biti obvezujući.

stadion Poljud | Foto: Hrvoje Marinović

Ključno pitanje je stanje konstrukcije

U središtu cijele rasprave nalazi se stanje postojećeg stadiona. Analiza iz 2025. godine upozorava na ozbiljan zamor materijala na čeličnoj krovnoj konstrukciji i armiranobetonskim stupovima. Riječ je o procesu koji se ne može zaustaviti, već samo usporavati, uz procijenjene troškove održavanja od 1,5 do 2 milijuna eura godišnje. Zbog toga dio stručnjaka smatra da sanacija ne predstavlja dugoročno rješenje, što dodatno jača argumente za izgradnju novog stadiona.

S druge strane, postoje i drugačiji pogledi. Arhitekt Hrvoje Marinović upozorava da se Poljud ne smije promatrati isključivo kao tehnički problem, već kao vrhunsko arhitektonsko djelo koje treba očuvati. Sličan stav dijeli i profesor emeritus Bernardin Peroš, jedan od inženjera uključenih u izgradnju krova, koji ističe da su problemi poput korozije i dotrajalosti očekivani i rješivi standardnim inženjerskim zahvatima.

Važno je naglasiti i da je projekt obnove već bio pokrenut, ali je zaustavljen. Natječaj vrijedan više od 20 milijuna eura poništen je nakon novih oštećenja i žalbi na dokumentaciju, iako su planirani radovi obuhvaćali sanaciju konstrukcije, obnovu krova i antikorozivnu zaštitu.

Dodatnu složenost cijeloj priči daje činjenica da je Poljud zaštićeno kulturno dobro, zbog čega svaka odluka o rušenju ili zamjeni zahtijeva složen pravni i konzervatorski postupak.

Poljud je više od stadiona, riječ je o jednom od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Hrvatskoj, prepoznatljivom po svojoj školjkasto oblikovanoj konstrukciji i inovativnom krovu bez stupova. Upravo zato rasprava o njegovoj budućnosti nadilazi pitanje troška i funkcionalnosti te postaje pitanje odnosa prema baštini.

stanje stadiona Poljud | Foto: Hajduk.hr

Nova Kantrida je i dalje jedina želja

Iako Rijeka trenutačno igra na Rujevici, novi stadion Kantrida već godinama ostaje jedna od glavnih želja navijača i kluba. Projekt je ponovno došao u središte pozornosti u ožujku 2026. godine, kada je nominiran za nagradu World Stadiums and Arenas Awards, što je dodatno skrenulo pažnju na inicijativu koja se već dugo pokušava pokrenuti.

U istom razdoblju napravljeni su i važni administrativni pomaci. Grad Rijeka izradio je prijedlog izmještanja granice pomorskog dobra prema moru, čime bi se prostor stadiona izuzeo iz tog režima i omogućilo ozbiljnije planiranje i gradnja. Prijedlog je upućen Primorsko-goranskoj županiji, a postupak se nastavlja na razini nadležnog ministarstva i države, čija je odluka ključna za daljnji razvoj projekta.

stadion Kantrida | Foto: PGZ, Unsplash, wikimedia commons, ZDL Arhitekti

Tri ogromna nebodera i hotel

Tijekom 2025. godine projekt je prolazio kroz važnu, ali osjetljivu fazu. Novo vodstvo Grada Rijeke jasno je podržalo izgradnju stadiona na Kantridi. Također, iz kluba su stizale poruke kako interes investitora postoji, ali da realizacija ovisi o rješavanju potrebne dokumentacije.

Bez dovršetka dokumentacije nije moguće ishoditi dozvole za gradnju. Uz to, krajem godine izrađen je geodetski elaborat za izmještanje pomorskog dobra, čime je projekt prešao s lokalne na županijsku i državnu razinu odlučivanja.

Aktualni plan predviđa izgradnju multifunkcionalnog kompleksa koji uključuje stadion kapaciteta od 12.000 do 14.000 gledatelja, hotel s oko 200 soba, tri nebodera visoka do 116 metara te podzemnu garažu s oko 1.350 parkirnih mjesta. Procijenjena vrijednost investicije prelazi 100 milijuna eura, dok se za cjelokupan kompleks u pojedinim fazama spominje i iznos veći od 200 milijuna eura. Idejno rješenje projekta izradio je arhitektonski ured ZDL arhitekti, a predviđa eliptični stadion uz more, s prepoznatljivim krovom i snažnim oslanjanjem na identitet lokacije između stijena i obale.

stadion Kantrida | Foto: PGZ, Unsplash, wikimedia commons, ZDL Arhitekti

Ima li svjetla na kraju tunela?

Temelji današnjeg projekta postavljeni su 2023. godine, kada je predstavljen investitorski koncept u suradnji Grada, države, županije i HNK Rijeke. Iste godine Gradsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za izradu Urbanističkog plana uređenja područja Kantride, čime je otvoren prostor za daljnju razradu dokumentacije.

Tijekom 2024. i 2025. postalo je jasno da ključni izazov nije sam projekt, nego administrativno-pravna priprema terena. Neriješeni imovinskopravni odnosi i status pomorskog dobra ostali su glavna prepreka početku gradnje. Iako su se ranije spominjali rokovi za početak radova, prema istupima Damira Miškovića, oni su u međuvremenu prošli upravo zbog sporosti administrativnih procedura.

Važno je naglasiti i da ovo nije prvi pokušaj realizacije nove Kantride. Još 2014. godine predstavljen je projekt povezan s Volpijevim fondom Social Sport, koji je uključivao trgovački centar kao ključan financijski element, no nije zaživio zbog nedostatka interesa i prostornih ograničenja. Ni kasniji pokušaji, uključujući partnerstvo s kineskim investitorom iz 2019. godine, nisu doveli do konkretne realizacije.

stadion Kantrida | Foto: PGZ, Unsplash, wikimedia commons, ZDL Arhitekti

Između zaštite i razvoja

Istodobno, Kantrida je u fokusu dvaju usporednih procesa - razvoja novog stadiona i inicijativa za zaštitu prostora kao kulturnog dobra. Građanske i strukovne udruge upozoravaju na povijesnu i društvenu vrijednost lokacije, dok Grad nastoji omogućiti realizaciju investicije kroz prilagodbu prostornog i pravnog okvira.

Trenutačno je riječ o fazi javnog uvida, bez konačnih odluka nadležnih institucija. Kako piše Kristian Sirotich za ArtKvart.hr, Kantrida se nalazi između dviju vizija - očuvanja prostora kao dijela sportske i urbane baštine te razvoja novog, suvremenog kompleksa.

Ako se administrativne prepreke uspješno riješe, projekt bi napokon mogao prijeći iz faze dugogodišnjih najava u fazu realizacije, čime bi Rijeka dobila jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata u svojoj novijoj povijesti.

stadion Kantrida | Foto: PGZ, Unsplash, wikimedia commons, ZDL Arhitekti