Hrvatska i BiH pred potpisom važnog sporazuma: Južna interkonekcija ispred Turskog toka

Hrvatska Vlada snažno podupire projekt južne plinske interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom jer ga smatra važnim za energetsku sigurnost obje zemlje, izjavio je u Širokom Brijegu potpredsjednik Vlade i ministar, Branko Bačić.

- Taj je projekt važan za Bosnu i Hercegovinu, ali je važan i za Hrvatsku i zbog toga je Vada RH čvrsto stala i za njega. Njime će se doprinijeti energetskoj sigurnosti i opskrbi plinom Bosne i Hercegovine i u tom smislu naš LNG terminal na Krku još dodatno pomaže u sigurnosti i stabilnosti, rekao je Bačić istakavši kako projekt dodatno opravdava aktualna energetska kriza.

Očekuje se da će Hrvatska i Bosna i Hercegovina na marginama samita Inicijative triju mora u Dubrovniku ovoga tjedna potpisati sporazum o plinskom povezivanju dviju zemalja putem južne interkonekcije.

Alternativa za 'turski tok'

Bosna i Hercegovina trenutačno se opskrbljuje plinom isključivo putem plinovoda Turski tok, kojim dolazi ruski plin, što dodatno naglašava važnost diversifikacije izvora kroz projekt južne interkonekcije. BiH bi, kada projekt bude završen, trebala dobivati plin i iz LNG terminala na otoku Krku.

- Nastavljamo biti podrška i partner Bosni i Hercegovini na njihovom europskom putu, ali prvenstveno oslonac i snaga hrvatskom narodu kako bi bio konstitutivan, jednakopravan i legitimno zastupljen, osobito kad je riječ o članu predsjedništva i Domu naroda, zaključio je ministar Bačić.

Trasa projekta

Južna interkonekcija predstavlja planirani plinovod koji bi prvi put omogućio dotok američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Bosnu i Hercegovinu preko Hrvatske. Plinovod bi spojio mreže operatora Plinacro u Hrvatskoj i BH Gas u Federaciji BiH, čime bi BiH dobila alternativni pravac za opskrbu plinom vrijedan oko 270 milijuna eura.

Predviđena trasa prolazi od Dugopolja i Zagvozda u Hrvatskoj do Posušja, Tomislavgrada i centralne Bosne, s odvojkom prema Hercegovini. Ukupna dužina plinovoda je oko 236 kilometara, od čega je 74 kilometara u Hrvatskoj, a 162 kilometra u BiH. Kapacitet plinovoda predviđen je do 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, što je višestruko više od trenutne potrošnje u BiH.

Plinska infrastruktura | foto: Pexels

Ciljevi i strateški značaj

Glavni cilj projekta je diverzifikacija izvora plina za BiH i smanjenje ovisnosti o dosadašnjem dominantnom dobavljaču, Rusiji. Povezivanje s LNG-terminalom na otoku Krku omogućit će uvoz plina iz globalnog tržišta, uključujući američki LNG. Plinovod bi također trebao omogućiti plinifikaciju dijelova Bosne i Hercegovine koji do sada nisu priključeni na plinsku mrežu, posebice Hercegovine i centralne Bosne.

Strateški značaj projekta prepoznat je i u međunarodnim krugovima, jer doprinosi energetskoj sigurnosti regije. Američki predstavnici već su izrazili podršku projektu i predložili da američka kompanija sudjeluje u izgradnji i upravljanju infrastrukturom, piše bankwatch.org.

Zakonski okvir i regulatorna pitanja

Zakon o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH usvojen je krajem 2024. godine u Zastupničkom domu, dok ga je Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio u siječnju 2025. godine. Zakonski okvir definira operatora, trasu, dozvole i način eksproprijacije zemljišta.

Hrvatska strana, kako izvještava operator Plinacro, tehnički je spremna za izgradnju dionice u svojoj zemlji, dok su u BiH u tijeku pripreme za prostorno-plansku i tehničku dokumentaciju. Iako su pravni temelji uspostavljeni, projekt još uvijek ovisi o međudržavnom sporazumu BiH i Hrvatske te o osiguranju potrebnog financiranja i političkog konsenzusa unutar BiH.