Utvrđeni hrvatski otok ide u veliki projekt: Rekonstrukcija kule iz 15. stoljeća za 1,3 milijuna eura

Grad Korčula kreće s realizacijom dugo očekivanog projekta koji ima velik značaj za lokalnu zajednicu. U veliku rekonstrukciju ide Kula Svih Svetih.

Vrijednost radova je procijenjena na 1.328.759,75 eura. Projekt je upravo upućen u javno savjetovanje do 24. kolovoza ove godine nakon čega se očekuje raspisivanje natječaja za izvođača radova.

Kula Svih Svetih dio je povijesnog fortifikacijskog sustava Korčule, grada čiji je položaj na uskom stjenovitom rtu još od srednjeg vijeka uvjetovao način gradnje i razvoja obrambenih zidina. Projekt obuhvaća veliku kružnu i malu pravokutnu Kulu Svih Svetih, zajedno s manjim kontaktnim prostorom prema Rampadi i Šetalištu Petra Kanavelića.

Dio fortifikacijskog sustava

Manja pravokutna kula potječe još iz vremena prvih gradskih fortifikacija, dok je obrambeni sklop znatno mijenjan nakon pojave vatrenog oružja. Velika, nova kula kod Svih Svetih sagrađena je 1493. ili 1494. godine, u razdoblju intenzivne obnove korčulanskih utvrda nakon velike aragonske opsade 1483. godine. Fortifikacijski sustav tada je prilagođavan topništvu, zbog čega su okrugle kule dobivale snažnije donje dijelove i kazamate za smještaj topova.

Prema povijesnim podacima iz 19. stoljeća, mala Kula Svih Svetih imala je tri, a velika čak deset topovskih otvora nad morskom razinom. Nakon što su zidine izgubile obrambenu funkciju, prostor se postupno mijenjao, a gradnjom Rampade krajem 19. stoljeća nekadašnje su fortifikacije postale dio nove prometne i urbane cjeline.

Kula Svih Svetih | foto: ilustracija screen shot EOJN / ChatGPT

Obuhvat radova

Planirana rekonstrukcija ne svodi se samo na konzervaciju kamenih ostataka, već predviđa i novu funkciju ovog prostora. Kružna Kula Svih Svetih bit će djelomično natkrivena kako bi se preko nje ponovno uspostavio pješački promet kakav je postojao prije arheoloških iskapanja te povezale Rampada i Šetalište Petra Kanavelića.

Donji dio kule pritom bi trebao postati svojevrsni mali gradski trg do kojeg će se sa sjeverne strane spuštati kamenim stubištem, dok će se s južne strane prolazom izlaziti prema istočnoj rivi. Tako će se preko povijesne kule povezati dvije razine gradskih prometnica i šetnica.

Projektanti predviđaju da se prostor može koristiti i za manje glazbene i scenske događaje. Dodatno, u unutrašnjosti kule planirano je i postavljanje makete Korčule iz sredine 16. stoljeća, čime bi sam prostor dobio i interpretacijsku ulogu. Rekonstrukcija tako spaja zaštitu povijesne građevine s njezinim ponovnim uključivanjem u svakodnevni život grada.

Kula Svih Svetih | foto: ilustracija screen shot EOJN / ChatGPT

Corten čelik, beton i stako

Jedan od tehnički najzanimljivijih dijelova projekta je nova nosiva konstrukcija iznad velike kružne kule. Predviđena je izvedba od corten čelika, materijala otpornog na atmosferilije i morsku vlagu, pri čemu bi u središtu kružne kule bio postavljen čelični stup promjera pola metra.

Na njega će se radijalno oslanjati čelične grede koje će prema obodu biti položene između postojećih kazamata kako bi što manje zadirale u povijesnu strukturu prostora. Na čeličnu konstrukciju postavit će se armiranobetonska ploča debljine 20 centimetara, završena dekorativnim brušenim protukliznim betonom.

Posebno atraktivan element bit će pojas prozirnog staklenog poda širine metar i pol uz unutarnji rub kružne kule. Predviđeno je višeslojno sigurnosno staklo ukupne debljine četiri centimetra, čija će gornja površina radi sigurnosti biti točkasto pjeskarena. Takvo rješenje omogućit će posjetiteljima da se s gornje razine kreću iznad arheoloških ostataka, dok će povijesna struktura kule ostati vizualno dostupna.

Kula Svih Svetih | foto: ilustracija screen shot EOJN / ChatGPT

Kazamati i izvorni kameni elementi

Posebna pozornost tijekom radova bit će posvećena kazamatima, odnosno nekadašnjim prostorima za topove u donjem dijelu kule. Arheološka istraživanja započeta 2019. godine, tijekom kojih se kopalo na dubini većoj od pet metara, otkrila su u podnožju velike kule ukupno 11 nadsvođenih niša.

Krajnja jugozapadna niša služila je kao prolaz, dok su ostale bile namijenjene topovima i na vanjskoj su strani imale po dva kružna otvora , donji za pucanje, a gornji za nišanjenje. Projektom je predviđena rekonstrukcija vanjskih dijelova kazamata uz maksimalno očuvanje izvornih kamenih elemenata, dok će nedostajući dijelovi biti nadomješteni novim kamenim ulomcima ili restauratorskim mortom.

Kao uzor za obnovu poslužit će najbolje sačuvani kazamat, u projektnoj dokumentaciji označen brojem pet. Obnovljeni kružni otvori ostat će bez stolarije, pri čemu će donji imati i funkciju odvodnje oborinskih voda, a gornji će otvarati vizuru prema moru. Sačuvani izvorni kameni pločnik neće se uklanjati, već će se nadopunjavati, dok će nova stubišta i ograde biti izvedeni od corten čelika.

Kula Svih Svetih | foto: ilustracija screen shot EOJN / ChatGPT

Povijesni zidovi

Zahvat obuhvaća i malu pravokutnu kulu te pripadajuće dijelove gradskih zidina, čiji su gornji dijelovi mjestimično oštećeni prilikom ranijeg polaganja gradske infrastrukture. Vrhovi zidova bit će obnovljeni, a pravokutna kula ispunjena na način kojim će se postojeći kameni zidovi što manje opteretiti bočnim silama.

Unutarnji plašt velike kružne kule rekonstruirat će se ugradnjom dvaju redova kamena koji danas nedostaju, sve do razine postojećeg vanjskog vijenca. Razina novog pločnika nad kružnom kulom ostat će usklađena s nekadašnjom razinom kako bi se prirodno povezala s Rampadom i Šetalištem Petra Kanavelića.

Dijelovi zidova koje presijeca današnja prometna površina neće se podizati iznad razine pločnika ili asfalta. Umjesto toga, njihov će tlocrtni obris biti naznačen i vidljiv u parteru, čime će prolaznici moći iščitavati nekadašnji položaj fortifikacija. Projekt predviđa i dodatna arheološka istraživanja kojima bi se trebali preciznije utvrditi položaj i sačuvanost srednjovjekovnih zidina, kontrafora i mogućeg stubišta koje je nekada vodilo prema vrhu gradskog zida.