Kako bi Dubrovnik trebao izgledati za 30 godina? ‘Gradovi pripadaju ljudima, a ne automobilima’

Nedavno smo bili u Dubrovniku i tamo snimili novi Bauštela.hr podcast, i to na možda najljepšoj lokaciji do sada - u novouređenom parku Pile, tik uz gradske zidine. Gost nam je bio Mario Obuljen, građevinski inženjer i predsjednik Društva građevinskih inženjera Dubrovnik, s kojim smo već razgovarali o novom GUP-u, infrastrukturi, problemu nedostatka majstora i tome kako bi grad trebalo planirati za idućih nekoliko desetljeća.

No, osim prostornih planova i konkretnih građevinskih problema, dotaknuli smo se i šireg pitanja, kakav Dubrovnik uopće želimo gledati za deset, dvadeset ili trideset godina. Obuljen tu nema dvojbe: grad po njegovu mišljenju mora biti više okrenut ljudima, zelenilu, parkovima i javnom prostoru, a manje automobilima.

'Gradovi pripadaju ljudima, a ne motornim vozilima'

Obuljen je u podcastu vrlo jasno rekao kako zamišlja Dubrovnik budućnosti.

- Gradovi pripadaju ljudima, a ne motornim vozilima. Moramo se pobrinuti da što više ljudi bude na zraku, u parkovima i perivojima. To će značiti da smo riješili i pitanje urbanizma i pitanje sigurnosti življenja na ovom prostoru, pojasnio je.

Po njemu, najbolja slika uspješnog grada nisu samo nove zgrade, uređene fasade ili prometnice, nego ljudi koji koriste javni prostor.

- Kako bih ga ja volio vidjeti i kako ćemo se truditi da ga vidimo? Da parkovi budu lijepo uređeni i održavani, ali prije svega da u njima vidimo ljude, od djece do ljudi treće životne dobi, opuštene i nasmijane, kaže Obuljen.

Tu je povukao i usporedbu sa Zürichom, gradom koji ga je, kako kaže, upravo po tom pitanju posebno dojmio.

- U centru Züricha, usred tjedna, ako odete u četiri, pet ili šest popodne, vidjet ćete od najmlađih do umirovljenika kako sjede, igraju se loptom ili kartaju. To govori da ljudi imaju određenu sigurnost u životu, poslovnu i stambenu sigurnost, bezbrižnost, pa mogu jednostavno sjesti i uživati, kaže.

Park Pile | foto: Grad Dubrovnik

Više zelenila i hodnih površina

Takvu sliku volio bi vidjeti i u Dubrovniku.

- Nadam se da ćemo to vidjeti i kod nas. Da ćemo sačuvati ovo kulturno dobro, urediti parkove i imati još više zelenih i hodnih površina, istaknuo je.

Upravo se ta ideja dobrim dijelom veže i na raspravu o novom GUP-u. Obuljen je već ranije naglasio kako urbanizam ne bi smio biti samo pitanje građevinskih zona i toga gdje se još nešto može izgraditi. Po njegovu mišljenju, najprije treba riješiti promet, odvodnju, oborinske vode i ostalu infrastrukturu, a tek onda razmišljati o daljnjoj gradnji i širenju grada.

To je posebno važno u Dubrovniku, gradu s vrlo ograničenim prostorom, zahtjevnim krškim i brdovitim terenom te velikom razlikom između ljetnog i zimskog opterećenja. Upravo zbog toga svaki novi zahvat dodatno opterećuje prometnu i komunalnu infrastrukturu, a pogreške u prostornom planiranju puno je teže naknadno ispraviti.

Mario Obuljen, Grad Dubrovnik | Foto: baustela.hr, Grad Dubrovnik

Prvo infrastruktura, tek onda nova gradnja

Obuljen je u razgovoru više puta istaknuo kako se u prošlosti često događalo upravo suprotno - najprije bi se gradilo, a potom bi se pokušavalo prilagoditi prometnice, odvodnju i ostalu infrastrukturu.

- GUP koji ćemo donijeti moramo sagledavati dugoročno, odnosno kako će Dubrovnik izgledati za deset, dvadeset, trideset ili četrdeset godina. On utječe na to gdje će se ljudi širiti i kako će se grad dalje razvijati, rekao je.

Zato smatra da u izradi takvog dokumenta ne bi trebali sudjelovati samo arhitekti, nego i građevinski inženjeri, konzervatori, povjesničari umjetnosti, sociolozi i drugi stručnjaci. Velik broj primjedbi koje su stigle tijekom javne rasprave o GUP-u također ne vidi kao problem, nego kao dokaz da građani žele sudjelovati u odlučivanju o budućnosti svog grada.