Rektor Lakušić komentirao stanje u Turskoj, jedan od uzroka je i loša gradnja: ‘Ne ponovilo se’
Stjepan Lakušić, novoizabrani rektor Zagrebačkog sveučilišta i bivši dekan Građevinskog fakulteta, komentirao je trenutnu situaciju u Turskoj. Nakon niza razornih potresa koji su pogodili Tursku i Siriju, broj ljudskih žrtava neprestano raste, a gradovi su gotovo potpuno razrušeni. Jedan od uzroka za to je i loša gradnja.
Stjepan Lakušić, foto: srednja.hr | Duje Kovačević
Lakušić je u gostovanju u Dnevniku HTV-a rekao kako zabrinjava to što su nove zgrade, izgrađene prije nekoliko godina, također doživjele velik kolaps. Istaknuo je da to itekako brine građevinsku struku – kako se tako nešto moglo dogoditi unatoč tome što Turska ima kvalitetnije novije i strože propise vezane za potrese?
– Velik broj stručnjaka koji dolaze iz Turske dobro poznaje probleme kojih je bilo u posljednjim potresima u Turskoj. S kojima je i naša javnost, kroz stručne časopise, dobro upoznata. Pokazalo se da je potres iz 1999. ukazao na upotrebu određenih materijala. Za izvršena uhićenja poduzetnika je sad kasno, da se ovo nije dogodilo ne bi nitko nikoga pozivao na razgovor, rekao je Lakušić.
Objasnio je kako ovo moglo dogoditi zato što su postupci nadziranja bili loše organizirani, ili se nisu poštovali propisi ili ih nitko nije provodio – ako su manje građevine bile u pitanju. Rekao je kako nitko nije odgovarao tada jesu li zgrade sigurne za javnu upotrebu – posebno jer su namijenjene za život, rad – Lakušić je istaknuo kako je to ono što mora biti najsigurnije svim građanima. Komentirao je i kako svaka građevina ima svoj vijek trajanja.
Vijek trajanja
– Tako se i projektiraju. Je li to 50 ili više godina, ovisi o građevini. No one se moraju redovito održavati. Kao što održavamo i neke druge proizvode koje imamo, ako želimo siguran promet, održavamo automobile. Tako bi i zgrade morale imati redovite preglede i taj način znamo u kakvom su stanju i jesu li prošle potrebne zahvate. Mi imamo veliko iskustvo sada i kod naše obnove, koja možda sporije ide. Imamo zgrade koje su zaštićene kulturnim dobrom pa se i tu traže načini kako neke stvari ubrzati. No moramo prihvatiti, ako imamo starije zgrade, one moraju dobiti neki oblik proteze, rekao je Lakušić.
Komentirajući obnovu u Hrvatskoj, rekao je kako imamo cjelovitu obnovu, pogotovo vezano za javne zgrade, što je ocijenio da je Vlada dobro učinila. Objasnio je kako to znači da ćemo imati sigurne i škole i bolnice i sve ono što se koristi u javne svrhe.
– Samo je pitanje, kad završimo obnovu tih zgrada hoćemo li takav korak nastaviti i u ostalom djelu Hrvatske, kako bi i ostali građani koji koriste takve zgrade imali sigurno okruženje u kojem žive i rade. To je napor koji moramo učiniti svi zajedno, da se ne bi dogodilo ovako nešto, kad prođe nekoliko godina nakon potresa. Ako se slučajno nešto dogodi, da ne bi imali nesigurne građevine, naglasio je Lakušić.
Potencijalne zamke samoobnove
Po pitanju samoobnove, rekao je da tu postoje potencijalne zamke. Rekao je kako je lijepo osigurati novac i dati novac, da možda vlasnici pronađu izvođača. No, postavio je pitanje tko će kasnije odgovarati da je sve kvalitetno izvedeno? Rekao je kako moramo imati kvalitetan stručni nadzor, koji će kontrolirati i postupke gradnje i ugrađene materijale, da bi kasnije bili sigurni da neće biti prigovora na napravljeno.
Rekao je da su potresi koji su se dogodili u Zagrebu i Petrinji pokazali da su neke zgrade, na kojima građani nisu sami radili preinake, ostale u puno boljem stanju nego one u kojima su rađeni drastičniji zahvati da bi dobili ‘open space prostore’. Rekao je kako su na kraju one puno lošije i puno više stradale jer su maknuti elementi bez savjetovanja sa stručnjakom, koji bi preuzeli određene sile. Složio se da je Turska veliko upozorenje svima koji grade i poručio ‘Ne ponovilo se’.
Dotakao se i potresa na dubrovačkom području, za koje je rekao da nisu novost – od onog razornog iz 1667. godine, pa do prošlogodišnjeg s epicentrom u BiH. Rekao je kako se tu pravila gradnja stoga shvaća vrlo ozbiljno. Podsjetio je i da su prvi propisi doneseni prije 60 godina, nakon razornog potresa u Skoplju.
Propisi na dubrovačkom području
– Smjernice su uvijek one koje su propisane hrvatskim normama i one se moraju poštovati. A sad kako smo ušli u Europsku Uniju, one su i znatno strože. I one su od 90-tih naovamo sve strože i strože, istaknula je predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik Ursula Stanić Siništaj.
Najugroženije su povijesne građevine koje su pretrpjele veliku štetu u potresu 1996. godine – poput onih u Stonu. U tijeku je aseizmička sanacija dubrovačke povijesne jezgre, a sva novogradnja od 2000. godine mora biti građena po europskim propisima.
– Glavna stvar koju donosi novi propis, tj. propis koji se trenutno donosi je duktilnost konstrukcije, znači, da ona može apsorbirati energiju potresa, da ona nema nekog krtog loma, tj. da ona ne otkazuje trenutačno, kao što recimo sad vidimo u Turskoj da se događa, i da se ona jako izdeformira prije nego što doživi urušavanje, odnosno nekakvu opasnost za ljudske živote, objasnio je izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mario Uroš.
Pri izgradnji vlastitih domova, stanovnici krajnjeg juga nerijetko ulože dodatna sredstva kako bi osigurali građevinu od potresa. Agent za nekretnine, Frano Bezić, rekao je kako u svakom slučaju to utječe na cijenu i da zbog toga i jesu među najskupljima. Istaknuo je kako je činjenica da naše inspekcije vrlo strogo paze na to na koji način se gradi, koliko se materijala upotrebljava i tako dalje. Ipak, usprkos svim strogim pravilima i doživljenim potresima, loših primjera ne manjka.
