Građevinske face pohvalile se radovima na Zagrebačkoj katedrali: 'Svjetski stručnjaci učit će od nas'

Kako su se u obilasku pohvalile građevinske face zagrebačka katedrala ponovno je sigurna za korištenje. Kao što je istaknuo inženjer, Marko Todorić, koji radi na ovoj obnovi, budući da su sanirani svodovi skele u unutrašnjosti katedrale po novome više neće imati potpornu ulogu, već će služiti za izvedbu radova. Što se pak tiče zloglasnih tornjeva, neće ih se vratiti na građevinu prije nego se na njima promijeni oko desetak metara nekvalitetnog kamenja. Dosadašnji zahvati s umetanjem građe još su jedan faktor koji bi mogao nešto usporiti obnovu.

Zagrebačka katedrala koja se na ovaj ili onaj način obnavlja pa… manje-više otkad je sagrađena, ulazi u novu fazu obnove. Posvjedočili su o tom ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i izvanredni profesor s građevinskog fakulteta Josip Atalić nakon obilaska sakralne građevine 30. listopada. U obilasku katedrale u sklopu održavanja međunarodne konferencije ‘Iskustva obnove graditeljske baštine nakon potresa’ spomenuti su i zloglasni tornjevi te se otkrilo kakva ih sudbina očekuje.

– U projektu obnove Zagrebačke katedrale okupili smo jedan konzorcij najvećih stručnjaka u Hrvatskoj koji kontinuirano prate sve probleme s kojima se suočavamo. Tako da zaista imamo svima što pokazati, rekao je prilikom obilaska Atalić.

Najveća sakralna građevina

Inženjer Marko Todorić istaknuo je kako skela u unutrašnjosti katedrale po novome prestaje biti potporni dio svodova, pa će dalje služiti samo za izvedbu radova. Prema riječima stručnjaka, budući da su sanirani svodovi konačno se može reći kako je katedrala u trenutnoj fazi dovoljno sigurna. No sljedećih će se godina početi vraćati u originalno stanje, nadovezao se Atalić.

Ono što sve zanima ipak su tornjevi katedrale, za koje je utvrđeno kako se na njima mora mijenjati oko desetak metara visine nekvalitetnog kamenja. Glavni pak revident projekta konstrukcijske obnove, Milan Crnogorac podsjetio je na različita razdoblja obnove Zagrebačke katedrale od samih početaka ocijenivši da su dosadašnji zahvati s umetanjem građe iznimno nepovoljni za sadašnju građevinsku obnovu.

Zagrebačka katedrala, znana i kao Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava najveća je hrvatska sakralna građevina, kao i jedan od najvećih spomenika hrvatske kulturne baštine. Atalić je u tom smislu zaključio kako je dosad zaokružena  velika priču s katedralom i povjerenstvom koje su imali u Ministarstvu kulture pohvalivši se kako će na ovoj građevini na dosad provedenim radovima moći učiti i svjetski stručnjaci.

– Sada nam iz svijeta dolaze vrhunski stručnjaci u potresnom inženjerstvu koji će upoznati što smo sve napravili u protekle tri godine, nakon razornog zagrebačkog potresa 2020., rekao je.

Nova vizura Kaptola

Kako smo pisali, u posljednjoj fazi obnove, katedrala je dobila drugačiji obris u odnosu na onaj na koji su Zagrepčani bili navikli. Iako je katedrala pod skelama bila otkad me služi sjećanje, vizuru Kaptola u svibnju je potpuno promijenilo što su skele ‘izgubile’ legendarne tornjeve.

Iako su zbog nekvalitetnog kamena kojim su građeni tornjevi bili više pod skelama nego bez njih, velika je novost bila kada su proljetos četiri godine nakon zagrebačkog potresa skraćeni na ‘novu visinu’ od 85 metara. Kao mjera hitne sanacije, tada su skraćeni za čak 30 metara, ali se priprema njihovo vraćanje na punu visinu.

– No kad smo skinuli dijelove do te visine, vidjeli smo koliko je loše stanje elemenata. Odluka da se skinu sva rebra koja se tiču gornjeg dijela zvonika, gdje su gusti nizovi prozora bila je ispravna i sad možemo reći da je stanje poprilično sigurno, rekao je nakon uklanjanja autor koncepta konstrukcijske obnove katedrale Damir Lazarević.

Što smo o radovima na Zagrebačkoj katedrali saznali od Ante Borovine iz tvrtke Spegra koja je zadužena za obnovu objekta, pročitajte ovdje.